Problem je što nitko neće hrvatsku rajčicu’, kaže predsjednik Udruge povrtlara.’Nitko ne želi odkupiti hrvatsku rajčicu, španjolski grapolo uzima se i prodaje na šlepere, a naša roba propada’ kaže Filipović. U Hrvatskoj je sve manje domaćih trgovačkih lanaca. ‘Oko 70 posto trgovačkih lanaca je strano,a oni u našu zemlju vuku svoje proizvode’ ističe Filipović.

Ulazak u Europsku uniju našim je poljoprivrednicima trebao donijeti procvat. No, ovih dana svjedoci smo dramatičnog prosvjeda seljaka koji se uglavnom bave proizvodnjom pšenice. Situacija nije ništa bolja niti onima koji se bave drugim granama poljoprivrede.

Gledali smo nedavno prosvjede mljekara koji su u bitci za opstanak svoj revolt i negodovanje pokazivali izlijevanjem mlijeka po ulicama. Bitku za opstanak vode i proizvođači povrća. Straha za to da ćemo rajčice kupiti po ulicama nema jer proizvođači povrća nemaju vremena za prosvjede. Osim što su u ljetnim mjesecima proizvođači povrća najzaposleniji, Miroslav Filipović predsjednik Zajednice hrvatskih povrtlara ne vidi svrhu prosvjeda. ‘Što će nama prosvjedi’ pita se ogorčeni Filipović koji je uvjeren da je poljoprivrednicima u Hrvatskoj nužna usklađenost.

Problemi proizvođača povrća iz dana u dan sve su veći, govori Filipović. A problemi su sve veći zahvaljujući ekstremnim vrućinama koje su povrtlare dovedene u nezavidnu situaciju. ‘Od vrućina se nemoguće zaštititi, a štete zbog toga bit će milijunske’ najavljuje naš sugovornik.
Previsoke temperature šokirale su urod, a svoje proizvode ne mogu zaštititi niti navodnjavanjem. Naše kulture ne podnose temperature više od 32 stupnja Celzijeva. Previsoke temperature doslovno su šokirale urod.’, kaže Filipović.

‘Na prirodu se ne može utjecati, svjestan je toga i Filipović. Veći problem hrvatskih povrtlara su trgovački lanci. ‘Problem je što nitko neće hrvatsku rajčicu.’, kaže predsjednik Udruge povrtlara. ‘Nitko ne želi otkupiti hrvatsku rajčicu, španjolski grapolo uzima se i prodaje na šlepere, a naša roba propada.’, kaže Filipović. U Hrvatskoj je sve manje domaćih trgovačkih lanaca. ‘Oko 70 posto trgovačkih lanaca je strano, a oni u našu zemlju vuku svoje proizvode.’, ističe Filipović.
‘Zanemarivanjem hrvatske robe očito se nekome pogoduje.’, uvjeren je Filipović koji unatoč tome ne želi nagađati kome točno takvo postupanje ide u korist. Ističe kako povrća ima, ali kako je s njim gotovo nemoguće dospjeti na police, a krivca jednim dijelom vidi i uvoznim lobijima.

Upravo je  povrtlarstvo najugroženija grana poljoprivrede u Lijepoj našoj, a oporavak im u skorije vrijeme neće donijeti ni Europa. Iako je Filipović imao brojne ponude za strana tržišta, proizvođači povrća u Hrvatskoj nedovoljno su organizirani. ‘Nedostaje nam količine i organiziranosti da bismo mogli konkurirati na inozemnim tržištima.’, naglašava povrtlar.
Krivca za to jednim dijelom vidi i u proizvođačima. Naime, kaže da još uvijek veliki dio proizvedene robe na tržište ne dolazi normalnim putem nego na crno. Primjer za to je kaže naš sugovornik Zelena tržnica na kojoj se svakodnevno ”prošverca” veliki broj povrća. ‘Za probleme u povrtlarstvu krivi su i proizvođači.’, rekao je Filipović koji vjeruje da je Hrvatska 50 godina iza EU.

Autor: Iva M. dnevno.hr