Članovi Nezavisne lista Rodoljuba Kosića održali su u petak, 14. studenog 2014. konferenciju za medije, sa koje prenosimo službeno priopćenje.

TEME:

1)      OSVRT NA STRATEGIJU RAZVOJA GRADA POREČA-PARENZO

Analiza čimbenika gospodarskog razvoja Grada Poreča

a)      uvod
b)      osvrt na postupak usvajanja strategije razvoja i sastav tijela uključenih u njenu izradu
c)      osvrt na pokazetelje iz analize čimbenika gospodarskog razvoja grada Poreča

(izvjestitelj Stevo Žufić)

2)      NERACIONALNO TROŠENJE JAVNOG NOVCA – Najskuplji novogodišnji doček u Hrvatskoj
(izvjestitelj Rodoljub Kosić)

Ad1)  OSVRT NA STRATEGIJU RAZVOJA GRADA POREČA-PARENZO
Analiza čimbenika gospodarskog razvoja grada Poreča

CILJ NAŠEGA DANAŠNJEG ISTUPA je sagledavanje realnog stanja gospodarstva u našem gradu. Ne bi željeli da se naš današnji istup ni na koji način protumači kao kritizerstvo i politikantstvo, nego kao naš doprinos da se

–        ispravno utvrdi sadašnje stanje razvoja i poslovanja i

–        aktualni bitni problemi našega grada

jer jedino tako možemo pravilno postaviti

–        ciljeve razvoja i

–        mjere za provedbu i dostizanje zacrtanih ciljeva.

Bilo kakav pokušaj da se izbjegne pravilno dijagnosticirati stanje i moguće težnje da se sve pokaže u ružičastim bojama šteti donošenju, a onda i provedbi ispravne strategije našega grada.

ZA ŠTO SE ZALAŽEMO?

a)      Da se Strategija razvoja donese na način da se

–        u izradu strategije, rasprave i pripremu ciljeva i provedbenih mjera uključi što veći broj ljudi,

–        da se otvori javna diskusija oko nekih gorućih pitanja razvoja našega grada i

–        da se u izradu strategije uključe stručni ljudi iz svih segmenata života i rada u našem gradu, a posebno mali gospodarstvenici.

b)      Da se donese takva strategija razvoja koja će omogućiti razvoj maloga gospodarstva i obrtništva na način da taj segment našega gospodarstva postane snažan faktor razvoja našega grada po uzoru na zemlje u okruženju sa vrlo razvijenim malim gospodarstvom popuat Slovenije, Italije i Austrije.

c)      Da se donese takva Strategija razvoja koja će imati za cilj produženje turističke sezone i cjelogodišnje poslovanje jer Poreč za to ima puno pretpostavki i na duge staze moguće je postići zacrtane ciljeve. Poslovanje koje je svedeno na 4 – 5 mjeseci nije perspektiva za ovaj grad.

Mladi ljudi gradu moraju vidjeti svoju perspektivu i dobru egzistenciju na duge staze.

Grad mora postati bogat grad, dobrostojećih poduzetnika i građana jer za to ima sve pretpostavke.

STRATEGIJA RAZVOJA GOSPODARSTVA GRADA POREČA JE JEDAN VRLO ZNAČAJAN MEHANIZAM, A NE PUKI FORMALNI DOKUMENT KOJI ĆE NAĆI SVOJE MJESTO UZ MNOGE SLIČNE U NEKOJ PRAŠNJAVOJ LADICI.

ISKORISTIMO PRILIKU POKRENIMO POREČ, A IZRADA STRATEGIJE RAZVOJA MOŽE BITI JEDAN OD MEHANIZAMA ZA TAKVU PROMJENU.

UVOD

Grad Poreč-Parenzo je početkom 2014. godine pokrenuo izradu Strategije gospodarskog razvoja grada Poreča za razdoblje od 2014. do 2020. godine s ciljem utvrđivanja strateških ciljeva, prioriteta i mjera razvoja gospodarstva u našem gradu.

Glavni su razlozi za donošenje startegije

1)      učiniti promjene koje će pomoći izlasku iz krize

2)      jasan i inovativan koncept razvoja gospodarstva oslonjen  na lokalne (gradske) obrtnike i male poduzetnike

3)      stvoriti pretpostavke da naše gospodarstvo povuče što više sredstava iz EU fondova

OSVRT NA POSTUPAK USVAJANJA STRATEGIJE RAZVOJA I SASTAV TIJELA UKLJUČENIH U NJENU IZRADU

NLRK nije zadovoljna postupkom izrade ovako važnog strateškog dokumenta za građane Poreča, kao i sastavom tijela koje sudjeluju u njegovoj izradi, iz slijedećih razloga:

a)      RADNA GRUPA zadužena za rad na izradi strategije broji ukupno  27 članova od čega su 22 člana sa područja grada Poreča – od kojih su

–        svega 3 člana predstavnici malih i srednjih poduzetnika i obrtnika

–        u sastavu radne grupe nema predstavnika velikih turističkih poduzeća (kao da se to njih ne tiče).

–        sastav radne grupe čini preveliki broj predstavnika javnog sektora (gradskih službenika), a

–        primjetan je i nedostatak stručnih ljudi (naših sugrađana) sa raznih područja koji bi svojim znanjem i iskustvom mogli puno pridonijeti kvalitetnijoj izradi dokumenta.

b)      PRVA RADIONICA RADNE GRUPE održana je 11.09. o.g., a sazvana je radi prezentacije Analize čimbenika gospodarskog razvoja Grada Poreča. Radionici je prisustvovalo svega 15-tak članova – dakle, jedva nešto više od 50%!

Iz izvještaja sa gradske web stranice, prvi radni sastanak prošao je bez komentara članova radne grupe na prezentirani materijal.

c)      VIJEĆNICI GV-a kao predstavnici građana nisu ni na koji način uključeni u proces izrade Strategije.
Ne poziva nas se na radionice i ne dostavljaju nam se materijali.
Čak ni gradonačelnikov Odbor za gospodarstvo (kojega sam član) nije uključen u rad na izradi strategije.
Kao vijećnici GV-a  Analizu čimbenika gospodarskog razvoja Grada Poreča umjesto od gradske Uprave dobili smo neformalnim kanalima od trećih osoba.

OSVRT NA POKAZETELJE IZ ANALIZE ČIMBENIKA GOSPODARSKOG RAZVOJA GRADA POREČA

Polazni dokument u Izradi Strategije razvoja izradio je znanstveno istraživački tim Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Fakulteta ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ i tom Analizom završena je prva faza u izradi strategije razvoja.

Pokazatelji iz Analize čimbenika gospodarskog razvoja pokazuju  da je gospodarsko (i razvojno, društveno, socijalno i sl.) stanje u Gradu Poreču jako loše.

GDP:

–        GDP je sa 19.812 EUR po glavi stanovnika u 2007. god pao na 15.872 EUR u 2013. god., odnosno

–        GDP grada Poreča u 2013 godini bilježi pad od 20% u odnosu na 2007.g.(početak ek. krize),

–        Istovremeno je u RH u tom razdoblju pad GDP iznosio 3,5%

–        Postoji opasnost da ovi prezentirani podaci o GDP-u za 2013 nisu realni (točni), odnosu da su još manji, jer obuhvaćaju i poslovanje koje se obavlja na područjima drugih JLS.

Naime, činjenica je da se u Riviera Adria sav ukupni prihod i ostvarena dobit knjiži u Gradu Poreču, a poduzeće posjeduje objekte i u Dubrovniku, Krku, Rapcu, Taru (Lanterna), Vrsaru i Funtani – koji se svakako ne nalaze na na području Grada Poreča. Slična situacija, iako puno manja, je i kod Plave Lagune.

Smatramo da je taj dio Analize potrebno puno kvalitetnije analitički obraditi.

STANOVNIŠTVO:

–        demografski postajemo sve stariji grad. Prosječna starost  u 2001.g. bila 37,9 godina dok je u  2011.bila 41,2 godine

–        Struktura obitelji je sve nepovoljnija –sve više ima bračnih parova bez djece

–        Stopa nezaposlenosti 2013.g. iznosi 13,16%

–        U SWOT analizi stanovništva kao slabost Grada se pogrešno navodi devijantno ponašanje mladih budući nema dublje analize ovako teške kvalifikacije.

–        Istovremeno se kao slabost Grada ne navode činjenice:

a)      da je 25% aktivnog stanovništva bez stalnih prihoda,

b)      da ima 13,13% nezaposlenih

c)      da je prevelik udio sezonskog zapošljavanja zbog tendencije da se Poreč pretvara u izrazito sezonsko gospodarstvo.

–        U prijetnjama se opravdano spominje odlazak mladih visokoobrazovanih, ali bez dodatne analize ovoga vrlo ozbiljnog problema

GOSPODARSTVO:

Ključno pitanje za analizu stanja našega gospodarstva su slijedeći podaci koji prikazuju negativnu situaciju kod malih i srednjih poduzetnika u 2013 g. (slični su podaci i za prijašnje godine):

–        mali poduzetnici su ostvarili gubitak od ukupno 42 mil kn,

–        srednji poduzetnici su ostvarili gubitak od 2,8 mil kn,

–        veliki poduzetnici ostvarili dobit od 167 mil kn.

Istovremeno

–        kod malih poduzetnika imamo trend porasta zaduženosti koja iznosi 90% aktive, a kapital i rezerve svega 10%

–        dok je kod velikih poduzetnika zaduženost ispod 25% aktive, a kapital i rezerve iznose 75%.

Značajno je pomenuti da mali poduzetnici (bez obrtnika) imaju najveći broj zaposlenih koji stalno raste.

Vidljivi su izrazito nepovoljni trendovi kod obrtnika kroz:

–        Smanjenje aktivnih obrta –sa 1651u 2009.g. na 1.513 u 2013.g.

–        pad broja zaposlenih u obrtima – sa 3.246 u 2009.g. na 2.729 u 2013.g.

U materijalu nije dovoljno obrađen dio „Analiza pokazatelja poslovanja poduzetnika“. Smatramo da obrađeni podaci imaju velike manjkavosti i kao takvi u jednom dijelu mogu upućivati na krive zaključke. U nastavku navodime neke naše primjedbe:

–        Podaci o zaposlenosti kod velikih poduzetnika (poduzeća) nisu dobro analitički obrađeni i daju pogrešnu sliku gospodarstva Grada.

Naime, podaci prikazuju porast zaposlenih kod velikih poduzetnika iz 2012. u 2013.g. za skoro 500 novo zaposlenih radnika, što nije realno budući znamo da se taj „porast“ dogodio temeljem organizacijskih promjena u Riviera Adria – kojoj su priključeni djelovi u Dubrovniku, na Krku, Rapcu, a računaju joj se i svi djelatnici koji rade u Lanterni – a žive u Taru.

–        Problem obuhvata, kod velikih poduzetnika čiji su djelovi na područjima drugih JLS (posebno Riviera i Plava Laguna), vidljiv je i kod:

a)      investicija

b)      ukupne aktive poduzeća,

c)      prihoda i rashoda,

d)      dobiti i sl.

Tako obrađeni podaci, kojima se Gradu Poreču vjerojatno pripisuju rezultati poslovanja djelova poduzeća na drugim područjima JLS (zbog sjedišta poduzeća u Poreču), iskrivljuju sliku gospodarstva Grada Poreča čineći je pozitivnijom nego što ona realno jest.

–        Analiza obrtnika obrađuje obrtnike za cijelu Poreštinu (područje koje pokriva Udruženje obrtnika), a ne samo grad Poreč. To velika manjkavost materijala jer su podaci neusporedivi sa ostalim gospodarstvom.

TURIZAM:

–        Što se turizma tiče spominje se Porečki klaster kao definiran pojam, a nije pojašnjeno što je taj klaster i da li on stvarno postoji ili je to igra riječi na papiru

–        U djelu koji govori o prevelikoj sezonalnosti turističkog poslovanja pogrešno se govori da se u periodu Lipanj – Rujan ostvaruje 66% noćenja što nije točno. Ostvaruje se 83% noćenja, dakle stanje je još gore nego što se prikazuje

U SWOT analizi PODUZETNIČKE BAZE I TURIZAM u Analizi čimbenika gospodarskog razvoja Grada Poreča po našem mišljenju nisu istaknute bitne slabosti kao:

a)      Izrazito sezonski karakter poslovanja kao osnovna slabost gospodarstva bez programa koji će djelovati na produženje turističkog poslovanja tijekom cijele godine;

b)      Problem 20% pada GDP-a, kao i napuhan iznos ukupnog GDP-a i GDP-a po glavi stanovnika radi krivog statističkog obuhvata

c)      Grad Poreč i TZ Poreča nema izrađene programe kojim bi utjecali na produženje turističke sezone i poticali cjelogodišnjeg poslovanje turističkih subjekata tijekom cijele godine;

d)      Nedovoljna iskorištenost turističkih , kulturnih i prirodnih resursa kojima Grad raspolaže u svrhu produženja turističke sezone (Bazilika, eno i gastro ponuda, sportska, prometna i komnunalna infrastruktura, izletničke mogućnosti i sl)

e)      Malom gospodarstvu je potrebna pomoć i to treba jasno i glasno istaknuti i provoditi kroz strategiju razvoja. Malo gospodarstvo treba biti središnje područje analize i mjera za podršku i pomoć rastu i razvoju u budućoj Strategiji gospodarskog razvoja

f)        kao slabost potrebno je posebno istaknuti:

–        besperspestivnost mladih,

–        nemogućnost zapošljavanja i

–        iseljavanje sa našega područja (mladi odlaze, stanovništvo rapidno stari)

–        problem visoke stope nezaposlenosti,

–        veliki dio stanovništva bez stalnih prihoda,

–        sve veći broj penzionera u odnosu na zaposlene ….

g)      U slabostima treba jasno naglasiti birokratske prepreke malom poduzetništvu kao kočnicu razvoja.

h)      Posebno naglasiti i nedovoljno elastične, često vrlo ograničavajuće prostorne planove, kao prepreku razvoja maloga gospodarstva i obrtništva

i)        U slabostima nisu navedeni nedostaci:

–        nedovoljne organiziranosti u korištenju sredstava EU fondova,

–        nedostatka mjera priprema pomoći u korištenju raspoloživih sredstva EU fondova za ulaganje u razvojne projekt za malo gospodarstvo, poljoprivrednike, obrtnicike i građanime koji se bave turizmom.

>> Analiza čimbenika gospodarskog razvoja- Stevo Žufić

Ad2) NERACIONALNO TROŠENJE JAVNOG NOVCA –  Najskuplji novogodišnji doček u Hrvatskoj
Severina će za doček Nove godine dobiti daleko najveći honorar na cijeloj balkanskoj estradi.

Zato postavljamo javni upit Gradonačelniku Štifaniću da nama i našim sugrađanima pojasni tu svoju odluku o trošenju javnog novca.

Mnogi su nas sugrađani kontaktirali, jer ocjenjuju, da je ta odluka izvršne vlasti, krajnje neprihvatljiva, i bez imalo osjećaja za trenutno stanje u gradu i društvu u cjelini.

Mi poštujemo našu estradnu zvijezdu Severinu, sa velikom, kako domaćom pa tako i međunarodnom reputacijom, ali smatramo, da u sadašnjim teškim vremenima za mnoge naše sugrađanke i sugrađane, ima mnogo prioritetnijih potreba, koje bi bilo potrebno rješavati, kao što su pomoć u nabavci knjiga školarcima, pomoć raznim udrugama i socijalno ugroženim pojedincima i ostalim potrebitima.

Također smatramo, da bi Novogodišnje dočeke inače trebalo obavezno organizirati, ali uz mnogo skromnija financijska sredstva, jer će mnogima to biti i rijetka prilika za provođenje ugodnih trenutaka u krugu dragih osoba.

PRIKAZ TROŠKOVA DOČEKA NOVE GODINE U DRUGIM GRADOVIMA

POREČ 50 000 EURA
Novogodišnja noć – Severina će za doček Nove godine dobiti daleko najveći honorar na cijeloj balkanskoj estradi.
Hrvatska pjevačica je još u lipnju ove godine s gradskim vlastima dogovorila nastup u najluđoj noći na glavnom trgu, koji će Grad navodno koštati 50.000 eura. 

DUBROVNIK 65 000 EURA 4  koncerta  

29. prosinca               – PRLJAVO KAZALIŠATE i grupa Veletudo
30. prosinca               – ŽELJKO BEBEK i grupa DaRiva
31. prosinca                – TONI CETINSKI – koncert za doček „dječje“ Nove godine  u podne
31. prosinca                – TONI CETINSKI i domaće muzičke snage CENTRALNA FEŠTA

ŠIBENIK 40.000 Eura – DUBIOZA KOLEKTIV
Oko angažmana se proteklih dana lome stranačka koplja u ovom gradu zbog izbora zabavljača i cijene honorara.

BUDVA- JELENA ROZGA 20 000 EURA

 OPATIJA- MAJA ŠUPUT 15000 Eura