(Ne)tko je kriv?
Nesreće s tragičnim posljedicama događaju se u svakom sportu, pa tako ni automobilizam nije izuzet iz crnih statistika. No, kada se na jednoj autoutrci u dvije godine dogode dvije teške nesreće, od kojih je nedjeljno natjecanje porečkim ulicama zauvijek ugasilo i jedan život, pitanje odgovornosti i propusta organizatora najinteresantnija je tema javnosti, koja u ovakvim slučajevima ne gleda blagonaklono na natjecanja koja u opasnost dovode ljudske živote.
Tko je kriv? U službenom priopćenju žirija natjecanja naglašeno je da je cijeli događaj splet nesretnih okolnosti. Organizator tvrdi da je sve bilo postavljeno sukladno planu sigurnosti, koji za pojedino natjecanje odobrava Hrvatski auto i karting savez. Čelnici krovne automobilističke organizacije pak tvrde da je Policijska postaja u Poreču nadležna za sigurnost na području predviđenom za održavanje utrke, a na koga će krivicu prebaciti policija, znat će se nakon završetka policijske obrade. Jesu li porečke ulice primjerene priređivanju ovakve manifestacije i je li sigurnost posjetitelja na samoj stazi mogla biti na većoj razini, pitanja su koja neće vratiti izgubljeni ljudski život.
Automobilističke utrke na kružnim stazama gledateljima su jedna od najzanimljivijih disciplina u ekonomski razvijenim zemljama. Veće zanimanje sponzora i javnosti sa sobom povlači priređivanje takvih natjecanja na specijaliziranim autodromima, no organizacija uličnih utrka nije hrvatska specifičnost. Iako su najopasnije, budući da se odvijaju na dionicama cesta koje nisu konstruirane za tu namjenu, utrke ulicama grada su najatraktivnije.
U zemljama bivše Jugoslavije takva se natjecanja organiziraju u Srbiji, gdje se već 25 godina održava natjecanje ulicama Beograda, a početkom travnja takvo se natjecanje održava u centru Skoplja. Iznimka je susjedna Slovenija, u čijem se kalendaru državnog prvenstva na kružnim stazama nalazi pet utrka, od čega je samo jedna na području njihove zemlje i to na improviziranoj stazi na aerodromu u Cerklju, dok se ostale održavaju na automotodromima na našem Grobniku te u Austriji. U Bosni i Hercegovini se ne organizira prvenstvo na kružnim stazama, no na vojnom poligonu u Banjoj Luci održavaju se utrke prvenstva Srbije. Na zapadu, gdje ima više automobilističkih staza, ulične su utrke rijetkost.
Utrka u Poreču jedina je ulična utrka i u kalendaru hrvatskoga prvenstva, uz natjecanja na Grobniku, vojnom poligonu u Požegi te na prometnicama industrijske zone u Dugopolju pokraj Splita.
Siniša Žulić, Glas Istre
Prvi poginuli posjetitelj na autoutrkama u Hrvatskoj
Prema podacima Hrvatskog auto i karting saveza, pogibija Ivana Matijašića na kružnoj utrci u Poreču prvi je slučaj smrtnog stradavanja posjetitelja od 1991. godine na automobilističkim natjecanjima. Autoutrke u Hrvatskoj u posljednjih su 16 godina odnijele tri života, a osim tragedije u Poreču, 1996. godine na kružnoj utrci u Dubrovniku poginuo je vozač Dado Vizner, dok je 2002. godine na brdskoj utrci održanoj na stazi Klek pored Ogulina život izgubio sudac uz stazu Ivica Kišasondi.
Vozači mogu biti mlađi od 18 godina
Pravila Svjetske automobilističke federacije, pa tako i Hrvatskog auto i karting saveza, dozvoljavaju vozačima mlađim od 18 godina nastup na automobilističkim natjecanjima, budući da se radi o zatvorenim i od prometa izoliranim prostorima, ako prethodno imaju iskustva nastupanja u karting utrkama te položene testove pred stručnom komisijom HAKS-a i suglasnost roditelja za bavljenje automobilizmom.
