Visoka poslovna škola sa pravom javnosti u Višnjanu, na današnjoj je tiskovnoj konferenciji iznijela svoje stavove na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o turističkim zajednicama, gdje se novim zakonskim okvirom želi  ustanoviti turističke zajednice regija po modelu destinacijske menadžment/marketing organizacije (DMO), kao regionalne menadžment organizacije (RMO). Hrvatska bi, naime,  umjesto 21 turističke zajednice trebala dobiti deset destinacijskih menadžment organizacija.

Takav prijedlog upravljanja, po modelu DMO organizacije, u ovom trenutku, obzirom na čitav niz okolnosti i stanja u ukupnom upravljanju državom, a i stručnim stanjem na temu turizma, jednostavno nije realan, napominju, i dogoditi će se upravo suprotno od željenog. „Takav prijedlog je pomodarski i terminološki interesantan, no u ovom ga momentu nije moguće realizirati. Nije moguće postići glavne ciljeve koji su zamišljeni, a to je da se strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine  realizira i provede, te da se racionalizira sustav upravljanja i da dođe do boljeg razvoja i funkcioniranja turizma. Mi mislimo da će se postići, ukoliko se bude strogo iznzistiralo na ovim novim pristupima –upravo obrnuto – porušiti ćemo jedan sustav koji funkcionira, istina ne idealno i ne dobro i koji treba značajno mijenjati, neće doći do nikakve racionalizacije, poremetiti ćemo odnose na tržištu po liniji marketinga i ustavari nećemo ništa dobiti, osim kontra efekta!“ – napominje Zdenko Tomčić, dekan na Visokoj školi sa pravom javnosti u Poreču.

U nekim idealnim uvijetima,napominju iz Visoke poslovne škole u Višnjanu, u ovom dijelu turističkog  marketinga, kriza upravljanja bi poprimila manje dimenzije. No, ovaj prijedlog zakona o turističkim zajednicama, koji je u načelu kvalitetan,  ima nekoliko bitnih zamjerki i dilema, osobito kada se postavi pitanje – tko će upravljati DMO-ima, i kada je u pitanju kadrovska deficitarnost. „Dok ne budemo imali i bili sigurni da ono što nudimo ili što predlažemo da će biti bolje od ovoga sada, treba zadžati sadašnji koncept.“ Jasno je napomenuo Ivan Herak, predavač u višnjanskoj Viokoj poslovnoj školi koji je u ranijim razdobljima obnašao dužnost ministra turizma Republike Hrvatske.

Ono što zamjeraju novim izmjenama i dopunama je i to što, kako kažu, nije dovoljno dobro prodiskutiran na terenu, da ima nebrojeno kritika počevši od Dubrovnika, pa sve do sjeverozapada Hrvatske, i da on kao takav, nedovoljno razrađen jednostavno ne može krenuti u realizaciju. U njemu je, napominju, u potpunosti zaboravljeno na „male igrače“ koji turizam ustvari i jesu, jer kompletan sustav DMO se sa velikim 60-ak posto temelji i na tim, uvijetno rečeno „malim igračima“ – taksistima, frizerima, slastičarnama, suvenirnicama, barovima, restoranima, muzejima, i svim ostalim koji stavarju kolorist turističke destinacije.

„Po meni, Ministarstvo turizma, i zakonodavac, pa i Vlada Republike Hrvatske, ako želi prosperitet turizma, onda bi trebala propagirati institucionaliziranje tih malih igrača, natjerati ih, ako već sami nisu svjesni i ne mogu, da se udruže i da ih ima kao partrnera, koji je jači od ovih sada velikih igrača, turističkih grupacija. Sada vladaju u turizmu veliki igrači, bez tih malih. Satelitska je bilanca, na primjer, nadrobljena sa svime, upravo s tim malim igračima, i tada su oni dobri, ali kada treba dati vlast, onda se da nekim drugima. To bi trebalo mijenjati, i ako to uspjemo promijeniti, dobiti ćemo jednu novu kvalitetu i ja garantiram, veće brojke u turizmu. “ siguran je bio Jerko Sladoljev, predavač-gost na Visokoj poslovnoj školi u Višnjanu i dugogodišnji turistički djelatnik.

Mediapoint