Nelegalni harač: doprinos za vodu, turistička članarina, spomenička renta….
Nevjerojatna je nemarnost stručnih službi unutar ministarstava koje pišu prijedloge zakona i šalju ih na potpis ministrima, a potom i u Hrvatski sabor. Ilustrira to ignoriranje članka 1. Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), u kojem piše (NN 98/94): ‘Nacionalna klasifikacija ne smije se koristiti kao osnova za određivanje prava i obveza pravnih i fizičkih osoba.’
Usprkos tome, i nakon 20 godina vlasti tu zakonsku odredbu krše pri određivanju visina naknada za parafiskalne namete, pa kad bi tvrtke htjele tužiti državne tvrtke i ustanove kojima se plaćaju parafiskalni nameti, možda bi i samom Bogu trebala koja sekunda da izračuna koliko bi poduzetnici dobili nazad.
Zaposlenima u državnoj i lokalnoj upravi očito nisu bile dovoljne ni presude koje su se u međuvremenu donosile, a koje su obarale određivanje visine pojedinih naknada koje su donesene protuzakonito. Primjerice, Upravni je sud još sredinom rujna 1997. oborio odluku o visini komunalne naknade (Us-7352/1995) ustvrdivši da se Nacionalna klasifikacija djelatnosti ne može koristiti kao osnova za određivanje komunalne naknade. U presudi je stajalo: ‘U konkretnom slučaju šifra djelatnosti određena je kao cestovni promet – šifra 0605 – pozivom na Odluku o jedinstvenoj klasifikaciji djelatnosti. Međutim, u vrijeme donošenja osporenog rješenja bio je na snazi Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, broj 98/94), kojim je u članku 1. propisano da se Nacionalna klasifikacija ne smije koristiti kao osnova za određivanje prava i obveza pravnih i fizičkih osoba. U novom postupku treba imati u vidu navedenu odredbu.’
Iako je to kasnije ispravljeno, činjenica je da takva presuda nije poprimila domino-efekt i u drugim normativnim aktima u kojima se određivala visina parafiskalnih nameta. Primjerice, jedan od najspornijih parafiskalnih nameta je članarina u turističkim zajednicama.
Koji su ostali parafiskalni nameti za koje ni ne znamo? Plaćaju li poduzetnici nešto što ne bi trebali? Koje se zakonske odredbe krše bez snošenja odgovornosti? Odgovore na ova pitanja saznajte u novom broju Lidera u tekstu Edisa Felića.
Cijeli tekst možete pročitati u novom broju Lidera. Možete ga pročitati na iPadu, a aplikaciju s pomoću koje ga možete kupiti skinite OVDJE. Tiskano izdanje možete kupiti na prodajnim mjestima koja možete pronaći OVDJE.