Pad broja gostiju i noćenja imaju destinacije koje ne znaju što nude ili ne nude gotovo ništa.
Autor: Tomislav Novak, Sandra Bolanča, Jutarnji List

Brojke su neumoljive: dijelovi Jadrana značajno su turistički podbacili u srpnju ove godine.

Istra, koju mnogi nazivaju perjanicom hrvatskog turizma, imala je lošiji srpanj od onog prošlogodišnjeg. Preciznije, Rovinj, Umag i Poreč bilježe pad u dva parametra: u dolascima i noćenju i to u solidnom postotku u odnosu na isto razdoblje lani.

Slično je i na Kvarneru, a destinacije poput Splita i Dubrovnika bilježe rast.

Tradicionalno najposjećeniji Dubrovnik raste: ovog srpnja bilježi osam posto više dolazaka i sedam posto više noćenja što ga svakako stavlja među šampione hrvatskog turizma.

Umag bilježi 13 posto manje dolazaka i 12 posto manje noćenja. Rovinj, tri posto manje dolazaka, devet posto manje noćenja. Poreč, šest posto manje dolazaka, osam posto manje noćenja.

Pula, međutim, ima 6 posto više dolazaka nego lani, ali bilježi pad u noćenjima od tri posto, dakle, gosti se kraće zadržavaju. Drugim riječima, imali su razloga za doći, ali ne i za dugo ostati. Vjerojatno su posjetili određena događanja i ubrzo promijenili lokaciju.

Direktor Turističke zajednice Poreč Nenad Velenik ne skriva da je srpanj blijeđi no što bi to željeli.

Srpanjska rupa?

– Naveo bih tri razloga kao uzrok: katolički blagdani kao neradni praznici ove su godine pali jako kasno u lipnju. Njih su mnogi gosti spojili s vikendima i posjetili su Poreč i Istru, a to je nužno dovelo do pada početkom srpnja. Već su se istrošili i nisu ponovno došli. Drugi razlog su nepovoljne vremenske prilike, one su posebice utjecale na manji promet u kampovima. Kamperi naprosto odustanu kada vide da će ih zateći kiša i vjetar – iznosi Velenik.

Treći razlog, kaže, leži i u činjenici da konkurentske zemlje koje su posljednjh godina bilježile padove u turizmu, poput Grčke i Španjolske, ove su godine korigirale cijene pa su gosti s njemačkog tržišta otišli na njihove obale.

– Nama je njemačko tržište od presudnog značaja, čak 23 posto gostiju dolazi odande. Naše hotelske kuće koje su elastične i koje su brzo korigirale cijene prateći Grčku i Španjolsku, uspjeli su izbjeći pad noćenja. Moderni turizam vrlo je promjenjiv, on se sveo na last-minute booking, oko 30 posto gostiju u zadnji tren se odluči za destinaciju preko booking.coma. Turističke kuće koje znaju to pratiti cjenovno, uspjet će izbjeći srpanjsku i bilo koju drugu rupu. U protivnom teško – smatra Velenik.

U Puli su, pak, zadovoljni većim brojem dolazaka.

Novi festivali

“Onaj tko je išao na godišnji u lipnju, ne dolazi početkom srpnja. Ništa to nije zabrinjavajuće, u turizmu su oscilacije sasvim prirodne. U prvom polugodištu ove godine Pula je imala 19 posto više dolazaka, a rast smo zabilježili i u srpnju. Zašto?

– Ne nudimo samo sunce i more nego nove manifestacije i festivale. Ljudi danas prate low cost avio komapnije, kada vide da se negdje nešto događa, skoknu, posjete event i gibaju dalje. To su turisti novog doba, Pula dobro drži korak s njima”, kaže Sanja Cinkopan Korotaj, direktorica tamošnje turističke zajednice.

Slično je na Kvarneru.

Turistički gradovi poput Opatije, grada Raba, Malog Lošinja i Novog Vinodolskog – svi redom bilježe pad u dolascima i noćenju u odnosu na srpanj prošle godine. Opatija, četiri posto manje dolazaka, sedam posto manje noćenja. Novi Vinodolski, šest posto manje dolazaka, 11 posto manje noćenja. Grad Rab, čak 14 posto manje dolazaka i devet posto manje noćenja. Mali Lošinj, 11 posto manje dolazaka i osam posto manje noćenja.

Kiša, loše posložen kalendar s praznicima, kriza… sve to utječe na osjetljivu granu kao što je turizam, uzdišu u lokalnim turističkim zajednicama.

Suzi Petričić, direktorica TZ Opatije kaže kako je i više nego očito da je ovogodišnji srpanj slabiji u odnosu na onaj lanjski.

– Ove godine kasno je pao Uskrs, samim time i blagdani u lipnju kad su nas gosti izdašno posjetili, spajajući vikende. Zato nisu došli u srpnju. Osim toga, u dosta dijelova Njemačke, našeg najvećeg tržišta, još traje školska nastava. Nažalost, kišni srpanj nije nam bio naklonjen – kaže Petričić.

Odlični Zadar i Split

Ipak, zadovoljno dodaje, Opatija na bazi godine bilježi jednaki broj noćenja kao i lani, 532 tisuće, i jedan posto više dolazaka. Srpanjska rupa je dio statistike, a znamo da je statistika škakljiva, kaže direktorica.

Srpanjsku rupu uspjela su izbjeći neka turistička središta u Dalmaciji. Točnije rečeno, osjetnu rupu nemaju veći turistički gradovi kao što su Zadar, Split i Dubrovnik koji redom bilježe više dolazaka i noćenja u odnosu na prošlu godinu. Zadar tako ima 12 posto više dolazaka i šest posto više noćenja nego lani. U šibenskoj Turističkoj zajednici nije radilo računalo pa nisu znali podatke, dok su se u Splitu pohvalili s tri posto više dolazaka i devet posto više noćenja u odnosu na lanjski srpanj.

– Ova i prošla godina ne mogu se usporediti, mi nismo osjetili nikakvu srpanjsku rupu – naglasila je Alijana Vukšić, direktorica TZ Grada Splita. Turistički analitičari kažu da je Split fenomenalno ubo festival elektronske glazbe Ultra Europe i na taj način privukao posjetitelje prije masovnijih odlazaka na godišnje odmore.

Rast dolazaka

Gradovi Hvar i Korčula na istoimenim otocima nisu htjeli dati podatke, dok je Bol na otoku Braču zabilježio četiri posto više dolazaka nego lani u srpnju, ali i tri posto manje noćenja.

– Broj dolazaka je isti i mi ne osjećamo srpanjsku rupu, međutim, vidljivo je da je podbacio hotelski smještaj. Hoteli su imali 2700 noćenja manje nego prošle godine, podbacili su i tu rupu više ne mogu nadoknaditi – kažu u bolskoj Turističkoj zajednici.

Tradicionalne obiteljsko-kupališne destinacije poput Makarske također su zabilježile pad. Makarska ima četiri posto manje dolazaka i jedan posto manje noćenja.

Sve kontaktirane turističke zajednice navode da srpanj još nije gotov te da će kompletna statistika biti zaključena 31. srpnja. Srpanjska rupa ne postoji, odnosno, postoji u destinacijama koje se nisu pripremile.