Cilj priručnika je osuvremeniti i obogatiti jelovnike, te uvrstiti sedamdesetak recepata u primjenu, ponajprije na korist djece.

Cilj priručnika je osuvremeniti i obogatiti jelovnike, te uvrstiti sedamdesetak recepata u primjenu, ponajprije na korist djece i njihovih roditelja. Dosadašnji jelovnici i normativi izrađeni su 1985. godine, a dio njih se zbog svoje kvalitete primjenjuje i dalje.

Projekt je prije dvije godine počeo popisom namirnica, a nakon konzultacija s nizom stručnjaka, kao i s preporukama Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, odobrene su smjernice koje sadrže preporučeni dnevni unos energije i hranjivih tvari prema određenoj dobi djeteta.

Primjerak priručnika dobit će svi vrtići u Hrvatskoj, te će se morati pridržavati novih smjernica jer u suprotnome neće zadovoljiti kontrole Zavoda za javno zdravstvo, koje se provode jednom na mjesec.

»Zagrebački vrtići uz priručnik će dobiti i kompjutorske programe koji će im koristiti za slaganje jelovnika«, napomenula je Ljiljana Vučemilović dodavši da su u priručnik uvrštene i smjernice za alternativne načine prehrane poput vegetarijanstva, gdje su prikazani rizici i prednosti pojedinih načina prehrane. Osim po uzrastu djeteta, jelovnici su razvrstani i sezonski.

»U jelovnike je uvršteno sezonsko voće i povrće, mahunarke, lakše probavljive vrste mesa, začinsko bilje i žitarice, što ne znači da će se tijekom zime izbjegavati i smrznuto povrće«, rekla je Ljuba Vujić Šisler.

Uz jelovnike za djecu koja nemaju zdravstvene probleme, osmišljeni su i jelovnici za djecu s dijabetesom te celijakijom, a prehrana je prilagođena i predebeloj i pothranjenoj djeci.

Djeca koja boluju od celijakije ne smiju konzumirati proizvode od pšenice i tjestenine, dok im se preporučuje voće i povrće te meso, riba ili jaja. Za djecu koja boluju od šećerne bolesti izračunavat će se tjedne masnoće.

»Važno je istaknuti da je estetski izgled hrane, kao i stola, te atmosfere za stolom važan čimbenik koji kod djece može pobuditi želju i potrebu za jelom«, rekla je Ljuba Vujić Šisler. Kao najbolji primjer za estetski izgled hrane navodi ražnjiće od voća, koje djeca u zagrebačkom vrtiću »Srednjaci« jedu umjesto rođendanskih torti.

»Ne samo da se oni vesele, slažući šarene kombinacije voća, nego smo i izbjegli mogućnost da u vrtić dođe torta kojoj je možda istekao rok upotrebe«, dodala je Vujić Šisler.

Vjesnik