Anton Stojnić iz Vabrige nagrađen je velikom zlatnom medaljom za svoje ekstradjevičansko maslinovo ulje na 19. međunarodnoj manifestaciji “Tekuće zeleno zlato Istre” u Taru. Primajući priznanje, Anton Stojnić je rekao: “Jako sam sretan i uzbuđen i ovo mi je jako draga nagrada jer ju dobivam upravo u Taru, koji je kolijevka intenzivnog maslinarstva cijele Hrvatske, ovdje se o unapređivanju maslinarstva razmišljalo dok su svi drugi još spavali”.

Zlatnim medaljama nagrađena su još ulja Ante Babića iz Novigrada, Petra Stojnića iz Vabrige, Pina Rossija iz Vižinade, Janka Bočaja iz Mareziga (Slovenija), dva ulja OPG-a Terzolo iz Nove Vasi, Williama Negrija iz Labina, OPG-a Lindi iz Varvari kod Poreča, Franka Vranića iz Vižinade, Alena Cvitkovića iz Funtane, OPG-a Mišetić iz Vrsara, dva ulja OPG-a Žužić iz Tara. Marija Paljara iz Poreča, Branka Čeka iz Umaga, OPG-a Vošten iz Sv. Lovreča, OPG-a Kalcina iz Grožnjana, Anđela Brčića iz Nove Vasi, AZRRI-ja, te Marija Rajka iz Baderne.

Još 12 ulja dobilo je diplomu za ekstradjevičansko maslinovo ulje, a tri ulja za djevičansko. Ukupno je ocjenjivano 36 uzoraka, što je znatno manje nego prijašnjih godina, jer se zbog klimatski jako loše godine mnogi proizvođači nisu odlučili dati svoja ulja na ocjenjivanje, naglasio je Đankarlo Žužić u ime udruge Olea, koja već 19 godina organizira ovu međunarodnu smotru. Žužić je podsjetio da je s 1,4 milijuna stabala maslina, 25 aktivnih uljara, obnovu zapuštenih maslinika, povećanje kvalitete maslinovih ulja i rastuću potražnju za maslinovim uljem u svijetu, maslinarstvo u Istri još uvijek u uzletu, iako još dosta treba napraviti, prije svega na razvoju domaćeg rasadničarstva, a pri kraju je i postupak zaštite izvornosti istarskog ekstradjevičanskog maslinovog ulja.

Podjeli priznanja prethodila su dva stručna predavanja mladih znanstvenika s porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam. Marin Krapac govorio je primjerni novih tehnologija u suzbijanju bolesti i štetnika u masliniku, ukazavši na početku da su najveći neprijatelji maslina među bolestima paunovo oko i rak masline, a među štetnicima maslinina muha, maslinin moljac, jasminov moljac i maslinin svrdlaš koji je znanstveno najmanje istražen.

U svijetu se razvijaju nove tehnologije za praćenje i suzbijanje bolesti i štetnika u maslinicima, koje se oslanjaju na nanotehnologiju, računalni vid i umjetni inteligenciju, molekularnu biologiju i genetiku, te prirodne insekticide i prirodne neprijatelje štetnika. Jedna od zanimljivih metoda, koja se već primjenjuje u Španjolskoj, je puštanje u maslinike genetski modificiranih mužjaka maslinine muhe, čime se postiže znatno smanjenje populacije ovog štetnika, a mnoge su se druge metode suzbijanja bolesti i štetnika pokazale efikasnima, ali zasad uglavnom u laboratorijskim uvjetima. Marina Lukić je u izlaganju naslovljenom “Potencijalna i stvarna kvaliteta ekstradjevičanskog maslinovog ulja” ukazala na potrebu uvođenja novih oznaka odnosno kriterija vrednovanja najviše odnosno vrhunske kvalitete ekstradjevičanskog maslinovog ulja, jer su postojeće kategorije preuske.

Naime, osim klasične kemijske i senzorne odnosno organoleptičke analize, u ocjenjivanjima vrhunskih ulja trebalo bi dodatno vrednovati zastupljenost tvari koje imaju specifičnu zdravstvenu i prehrambenu vrijednost. Loša prerada, naglasila je, može narušiti potencijalnu kvalitetu koja proizlazi iz stabla i ploda, a za primjer je uzela baš ovogodišnju berbu, koja je zbog previše vlage, ali i zbog najezde maslinove muhe, bila jako brza i jako kratka, što je međutim opteretilo uljare i na preradu se moralo dugo čekati. Za takve slučajeve se u svijetu primjenjuje skladištenje maslina u hladnjačama, a iskustva su pokazala da se plodovi, ne gubeći na kvaliteti, mogu očuvati i do mjesec dana.

(Davor ŠIŠOVIĆ, Glas Istre)