KINO______________________________________________________________

Rezervacije je moguće izvršiti  od ponedjeljka  do četvrtka, od 8:00-11:00h , na  tel.: 052 887 218 , ili e-mail: [email protected]
Kino blagajna otvara se sat vremena prije početka projekcije.
REZERVIRANE KARTE TREBAJU SE PODIĆI NAJKASNIJE 30 MIN PRIJE POČETKA FILMA, NAKON TOGA IDU U PRODAJU!

27. i 28. srpnja 2012. u 21.00 h prikazivat će se film

PROJEKT X

Redatelj: Nima Nourizadeh
Uloge: Thomas Mann, Oliver Cooper, Jonathan Daniel Brown
trajanje: 88 min

Sinopsis:
Komedija o trojici maturanata koji priređuju rođendanski tulum da bi postali popularni.
Trojica maturanata priređuju rođendanski tulum da bi postali popularni. Kako noć napreduje, stvari izmiču kontroli, a glas o dobrom tulumu brzo se širi…

IZLOŽBE

 

ISTARSKA SABORNICA
U četvrtak, 26. 7. 2012. s početkom u 21 sat u Istarskoj sabornici će se održati svečano otvaranje 52. Annala koji nosi naziv Prizivanje prošlosti. Ovogodišnja izbornica je povjesničarka umjetnosti Radmila Iva Janković, kustosica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Temom Prizivanje prošlosti izbornica istražuje recentno zanimanje umjetnika za povijest.

Na izložbi izlažu slijedeći umjetnici:

• 1. Lara Badurina
• 2. Tomislav Brajnović
• 3. Marijan Crtalić
• 4. Ivan Kožarić
• 5. Andreja Kulunčić
• 6. Kristina Leko
• 7. David Maljković
• 8. Luiza Margan
• 9. Dalibor Martinis
• 10. SofijaSilvija
• 11. Slaven Tolj
• 12. Dubravka Vidović
• 13. Silvio Vujičić

Izložba u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Poreč potpomognuta je sredstvima Ministarstva kulture RH, Istarske županije i Grada Poreča. Medijski pokrovitelj je TV Istra i TV Kopar  a sponzor Agrolaguna d.d. Poreč i Kristina Kalčić, KKA vizualne komunikacije.

Izložba će biti otvorena do 9. 9. 2012. svakim danom od 10 – 12 i 19 – 22 sata.

Isječak predgovora iz kataloga:
Ako je uloga duge tradicije Porečkog annala sondiranje i predstavljanje dominantnih strujanja u određenom vremenskom trenutku, kao jedan od mogućih zajedničkih nazivnika recentne umjetničke produkcije, može se prepoznati i u obnovljenom zanimanju umjetnika za povijest. U tom se kontekstu prizivanje prošlosti ne očituje kao estetsko koketiranje s pasatizmom ili u potrebi za potvrđivanjem i afirmacijom postojećeg stanja, kao što je bio slučaj u jednom od omiljenih devetnaestostoljetnih žanrova, nego upravo suprotno – umjetnik traga za uzrocima, da bi se mogle shvatiti pa i sagledati posljedice prisutne u sadašnjem vremenu, čime disciplina povijesti kao da opet uspostavlja dobrano poljuljani dignitet magistra vitae.

Rezigniranost spram tekovina prošlosti od kojih se više ništa ne može naučiti, ide ukorak s društvom koje u atmosferi sveopće devalvacije kulturnih, ekonomskih i prirodnih vrijednosti njeguje kult sadašnjosti i kratkoročnosti, potičući stanje dezorijentiranog plutanja u struji brze izmjene i još bržeg zaborava tzv. važnih događaja. Takvom trendu umjetnici pružaju otpor kojim od potpune amnezije spašavaju barem krhotine memorije. U tekstu „Je li prošlost neka druga zemlja? Je li prošlost drugi svemir"[1] koji govori o dodirima povijesti i suvremene umjetnosti, Katarina Gregos tvrdi kako nije riječ samo o prolaznom trendu, nego o autentičnoj potrebi za povijesnim razmišljanjem koje postaje dijelom obvezne popudbine nekog tko ne želi biti samo svjestan okolnosti u kojima se zatekao, nego usto angažiran i aktivan.

U usporedbi s nekadašnjim historiografskim žanrom, fokus se sa službene povijesti kakva postoji u udžbenicima i enciklopedijama sve češće pomiče na margine, na tzv. male, nevidljive, izostavljene, potisnute ili zaboravljene povijesti. Načini na koji joj umjetnici pristupaju ponekad se mogu usporediti s porivom znanstvenika, nekoga tko je opsjednut arhiviranjem, uživa u recikliranju pronađenog i njegovoj reinterpretaciji ili pak subverzivne sadržaje prikriva fikcionaliziranjem. Jedan od čestih kreativnih postupaka ukidanje je linearnog vremenskog tijeka, odnosno pribjegavanje montaži, u smislu svjesne manipulacije kategorijom vremena, njegova premetanja i kombiniranja.

Radmila Iva Janković

KONCERTI

KONCERTI U EUFRAZIJEVOJ BAZILICI

U utorak, 24. srpnja 2012. godine, s početkom u 21.00 sat, u sklopu «51. Koncertne sezone u Eufrazijevoj bazilici», u Eufrazijevoj bazilici, održat će koncert klasične glazbe

T R I O   O S O R/ HR, u sastavu: Renata Penezić, flauta / Petar Kovačić, violončelo / Zarija Alajbeg Galuf, glasovir

            U petak, 27. srpnja 2012. godine, s početkom u 21.00 sat, u sklopu «51. Koncertne sezone u Eufrazijevoj bazilici», u Eufrazijevoj bazilici, održat će koncert klasične glazbe APEIRON, quartet gitara / Italia u sastavu: Bočevski   Vlatko, Crnobori   Vjekoslav, Giangaspero   Sergio

Pisano   Raffaele

Cijena ulaznice za koncerte klasične glazbe: 50,00 kn

Ulaznice se mogu kupiti na ulazu u Eufrazijevu baziliku, na dan koncerta, sat vremena prije početka.

JAZZ U LAPIDARIJU

            U srijedu, 25. 07. 2012. godine, s početkom u 21.00 sat, u sklopu «XVII. Jazz-a u Lapidariju», održat će koncert SERGE LOPEZ  TRIO, u sastavu: SERGE LOPEZ  gitara, vokal, JACKY RANDJEAN bass i PASCAL ROLLANDO udaraljke.

            U subotu, 21. 07. 2012. godine, s početkom u 21.00 sat, u sklopu «XVII. Jazz-a u Lapidariju», održat će koncert Lovro Ravbar quartet, u sastavu: Lovro Ravbar, saksofon Joe Kaplowitz organ, Ratko Zjaca, gitara i Ratko Divjak, bubanj

Cijena ulaznice za jazz koncerte: 50,00 kn

Ulaznice se mogu kupiti na ulazu u Lapidarij, na dan koncerta, sat vremena prije početka istog.