NEWS
Best of Poreč

Na što trebamo obratiti pažnju kad koristimo masti u prehrani ? prof.dr.sc. Olivera Koprivnjak održala predavanje u Zdravom gradu Poreč

prof. Koprivnjak
11.11.2019. 12:12; ; Početna / Lifestyle / Zdravlje / Na što trebamo obratiti pažnju kad koristimo masti u prehrani ? prof.dr.sc. Olivera Koprivnjak održala predavanje u Zdravom gradu Poreč

U prepunoj dvorani Zdravog grada Poreč je u petak 8. studenog 2019. godine prof.dr.sc.Olivera Koprivnjak, profesorica na Medicinskom fakultetu u Rijeci održala predavanje o važnosti masti u prehrani. Zainteresiranoj publici dala je važne i znanstveno utemeljene informacije o korištenju masti u prehrani.

Masti u prehrani ne trebamo izbjegavati, no trebamo ih znati pravilno koristiti. Preporučeni dnevni unos za odraslu osobu od 80 kg je 70g masti, od toga 50 g unesemo kroz različite namirnice, a da nismo ni svjesni ako pažljivo ne čitamo deklaracije (nevidljive masti), a ostalih 20g ili 3 jušne žlice ulja unosimo svjesno putem salate ili pečenja mesa.

Važne nove spoznaje o mastima jesu da se mozak ne hrani samo glukozom nego  i kratkolančanim masnim kiselinama koje se puno lakše probavljaju od dugolančanih i služe za prevenciju neurodegenerativnih bolesti. Novija istraživanja također pokazuju da su membrane stanica važniji dio od same jezgre stanice. Putem membrane, stanica komunicira s ostalim stanicama i šalje svoje poruke, a membrane se hrane nezasićenim masnim kiselinama. Upravo uz pomoć tih masnih kiselina je komunikacija među stanicama brža i efektivnija. Isto tako, uz  to što hrane mozak i izgrađuju stanične membrane, masne kiseline služe i kao signalne molekule koje utječu na imunosni sustav i balansiraju upalna i protuupalna svojstva organizma.

One masti koje povoljno utječu na organizam i snižavaju stopu smrtnosti jesu višestruko i jednostruko nezasićene masne kiseline. Višestruko nezasićene jesu suncokretovo i sojino ulje, a jednostruko nezasićene su maslinovo i repičino ulje, no budući da te masti brzo oksidiraju na visokim temperaturama, ne treba ih koristiti za prženje.

Masti koje povećavaju stopu smrtnosti jesu zasićene masti poput svinjske masti i maslaca, a masti koje najviše doprinose stopi smrtnosti jesu transmasne kiseline kojih najviše ima u proizvodima tipa margarina. Ipak, u posljednje vrijeme se smanjuje omjer trans masnih kiselina u margarinu s obzirom da godinama postoje dokazi o njihovoj štetnosti.

Od masti za prženje u dubokom ulju (friteze) preporučuje se palmin olein, a od maslaca je bolje izabrati domaći maslac od običnog maslaca jer domaći maslac sadrži više vode od standardnog maslaca te time i manje masti.

Transmasne kiseline su imaju kancerogena svojstva za naš organizam i na njih trebamo posebno pripaziti na deklaracijama. Važna informacija je da ako na proizvodu/deklaraciji piše „djelomično hidrogenizirano“, to znači da ta namirnica sadrži transmasne kiseline, a ako na deklaraciji piše „potpuno hidrogenizirano“  onda ta namirnica ne sadrži transmasne kiseline.

Zaključak predavanja prof. Olivere Koprivnjak je da ne izbjegavamo masti u prehrani. Isto tako, da prednost dajemo maslinovom i repičinom ulju, a da manje koristimo svinjsku mast i maslac te da pazimo na transmasne kiseline čitajući deklaracije na proizvodima.

Zdravi grad Poreč

Marijana Rajčević Kazalac, psihologinja- psihoterapeutkinja

Galerija slika uz članak

Print Friendly, PDF & Email
Ljeto u Funtani