Porečki projekt Kontrole i suzbijanja populacije galeba klaukavca prvi je takav projekt u Republici Hrvatskoj, a brojke govore o njegovoj uspješnosti: populacija galebova na potezu od Rovinja do Novigrada se od 2011. smanjila za 2900, a pritom je izbjegnuto povećanje populacije galebova za 14 000 novih ptica, prvenstveno postavljanjem lažnih jaja.

Projekt je koordiniran od Zdravog grada Poreč i Grada Poreča-Parenzo, vođen od Veterinarske bolnice Poreč uz podršku dioničara projekta iz Općina Vrsar, Tar- Vabriga, Funtana, Rovinja i Novigrada te pripadajućih turističkih zajednica i velikih turističkih tvrtki Plava lagune, Valamara i Maistre.

U Maloj vijećnici Grada Poreča-Parenzo sudionici su se u ponedjeljak, 19. veljače 2018. godine, okupili kako bi čuli Izvješće o realizaciji projekta u 2017. i prijedlog nastavka projekta u 2018. godini. Projekt su predstavili mr. sc. dr. Branko Jurić iz Veterinarske bolnice Poreč te prof. dr. sc. Albert Marinculić, spec. parazitolog  s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ujedno glavni supervizor projekta. Uz njih, na sastanku su sudjelovali pročelnica UO za društvene djelatnosti socijalnu skrb i zdravstvo Grada Poreča-Parenzo Vesna Kordić, te viša savjetnica UO za društvene djelatnosti socijalnu skrb i zdravstvo, Tihana Mikulčić,  iz TZ Istre Goran Franinović, TZ Grada Poreča Nenad Velenik,  Daria Marušić i Iva Lazarić Matejčić iz Plave Lagune d.d., Vesna Ivanišević iz Maistre d.d., Karl Žužić iz Valamar Riviere d.d., iz Grada Rovinja voditelj Odsjeka za komunalno gospodarstvo Ando Saina, iz Općine Funtana načelnik Mladen Grgeta iz Grada Novigrada Dalibor Vošten i Elvio Petelin. Dioničari iz Općina Vrsar, TZ Općine Vrsar, TZ Općine Tar Vabriga i Lagune Novigrad opravdano su izostali, no u ulozi partnera podržavaju i nastavljaju sudjelovanje u projektu za svoje teritorijalno područje.

Porečki projekt dobio je podršku Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar i Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kao projekt koji pokazuje da se ujedinjenim projektnim partnerstvom zainteresiranih dioničara na širem lokalitetu mogu postići izvanredni rezultati poštujući prirodu, Zakon o zaštiti životinja te istovremeno zaštiti ljude od opasnosti prekomjerno narasle populacije galebova i populaciju ptica držati u stručnom nadzoru i kontroli. Dodatno, projekt je prošle godine opisan u knjizi „Fenomenologija profesije javno zdravstvo“ u poglavlju koje govori o novo-uočenoj javno zdravstvenoj problematici, kao prvi takav projekt u Hrvatskoj.

Svi dioničari raspravljali su i o nastavku projekta u 2018. godini, zadovoljni višegodišnjim ishodima projekta, s obzirom na to da je ovaj projekt jedini pokazao rezultate u kontroli populacije galebova, uključujući dugoročno planiranje intervencija.

Korištena humana metoda suzbijanja populacije galebova na čitavom području provedbe projekta od Novigrada do Rovinja, postavljanjem lažnih jaja, pokazuje odlične rezultate, ni na koji način ne  ugrožava žive ptice i njihova prirodna staništa. Ova je metoda postala metoda izbora, po uzoru na projekte u Velikoj Britaniji i sredozemne destinacije s istim problemom. Porečki tim je početkom 2018. godine dobio upit s otoka Krka, Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije te se očekuje širenje projekta i porečkih iskustava na navedeno područje, koje se suočava s jednakim problemom prekomjerne populacije ptica.

Galeb je ptica koja dugo živi, prosječno 35 godina, posebno gdje ima odlične uvjete za rast i razvoj, a turističke destinacije Istre i hrvatskog primorja s puno galebovima dostupne hrane to zasigurno jesu. Osim toga, galeb je reproduktivan cijeli život, što rezultira velikim porastom broja ptica. Iako je galeb zbog snažnih krila vrlo mobilna ptica, u pravilu ne napušta područja na kojima postoji obilje hrane. Intervencije u projektu usmjerene su isključivo na zamjenu jaja, pa je tako u sedam godina na području od Novigrada do Rovinja postavljeno 14.551 lažno jaje, a nadziranjem ležanja ptica na lažnim jajima utvrđeno je da je za toliko smanjen i broj ptića.

Projekt treba nastaviti daljnjom primjenom osnovne metode postavljanja lažnih jaja, edukacijom stanovnika i posjetitelja, oznakama koje ukazuju na zabranu hranjenja ptica jer bi zbog karakteristika života ovih ptica i njihove reprodukcije te izobilja hrane svako prekidanje projekta značilo njihovo ponovno masovno širenje i rast populacije ptica.

Galebovi ne prezaju od napada na ljude kad god im se ukaže prilika da ljudima „ukradu“ hranu, a vrlo su opasni i nasrtljivi kad se ljudi približavaju njihovim gnijezdima, koja se vrlo često nalaze na ravnim krovovima u urbanim sredinama. Ipak, uz smanjenje sveukupnog broja galebova na Poreštini, smanjio se i broj gnijezda u urbanim područjima što je osnovni cilj projekta – vratiti galeba na njegovo prirodno stanište – otočiće i hridi.

Veterinarska bolnica Poreč, zajedno sa suradnicima i vanjskim timovima ornitologa te prof.dr.sc. Albertom Marinculićem sa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu nastavit će raditi na projektu i širiti ga na druga područja Hrvatske Osim kontrole i smanjivanja populacije galebova, kontinuirano će se raditi na kontroli uzoraka ptica i stajaćih voda te pratiti zdravstveni rizici od mogućeg prijenosa bolesti s ptica na građane i posjetitelje područja projekta, ali i čitave Istre. Jer, osim smanjenja populacije ptica jedan od osnovnih ciljeva projekta je smanjivanje rizika od zoonoza (opasnih bolesti koje se od životinja, pa tako i ptica, mogu prenositi na ljude). Galeb je ptica koja je u tom smislu vrlo rizična jer se dominantno hrani na odlagalištima otpada,  a potom zadržava u blizini ugostiteljskih objekata i u stajaćim vodama u kojima borave i ljudi.  Izlovom ptica te analizom uzoraka perja i izmeta ptica (laboratorijske pretrage), analizom uzroka smrti pronađenih uginulih ptica te bakteriološkom analizom voda, rizici za zdravlje ljudi na području projekta drže se u stalnom nadzoru i kontroli.

Na jučerašnjem sastanku zaključeno je da projekt predstavlja iznimnu vrijednost, čime ove zajednice ostaju „zajednice bez rizika“ za svoje stanovnike i posjetitelje.

A.T. Grad Poreč