Očuvanje prirode i čovjekova okoliša najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i svatko ima pravo na zdrav život, a država mu osigurava uvjete za takav život’.

Citatom iz Ustava RH otvorio je Rade Vojinović, glasnogovornik Udruge ‘Za bolju Lovreštinu’ tribinu koja je održana u Sv. Lovreču, kao djelić borbe koju Udruga i stanovnici Lovreštine u naseljima Lakovići, Ivići, Heraki, Pajari, Štifanići, Rakovci i Sv.Lovreč vode posljednjih mjesec dana i pol dana protiv ponovnog oživljavanja kamenoloma Lakovići u čijem grotlu su početkom ožujka odjeknule eksplozije mina za ponovno pokretanje eksploatacije i proizvodnje kamena i njegovih derivata.

– Prava zagarantirana Ustavom i zakonima očito nemamo jer zakone, poput onih na Divljem zapadu, određuju šerifi prema svojem interesu, napomenuo je glasnogovornik Udruge podsjetivši da kamenolom u Lakovićima već 50 godina ugrožava život i sigurnost ljudi i njihovu razvojnu perspektivu te da se mještani bezuspješno bune.

Na tribini, kojoj su u svojstvu edukatora prisustvovali Dušica Radojčić, Korado Korlević i Robert Bačac, četrdesetak mještana iz ugroženih naselja čulo je kazivanje o iskustvima, prilikama i neprilikama s kamenolomima u Istri, primjerima sanacije kamenoloma i razvoja agroturizma koji ne trpi devastaciju prirodnog okoliša.

– Iz mutnih voda izranjale su razne dozvole, odobrenja i obmanjivanja mještana kada je u pitanju kamenolom pa će Udruga svojim akcijama razbistriti mutnu vodu pravnim postupcima, neposluhom građana i iznošenjem prljavog ‘veša’ nekih pojedinca kada je u pitanju kamenolom, najavio je Vojinović podsjetivši i na nedavne riječi istarskog župana da ‘o svojoj sudbini moraju građani odlučivati sami’.

Saga o kamenolomu na eksploatacijskom polju Lakovići, koji prema navodu članova Udruge ima 800.000 prostornih metara kamene mase za eksploataciju, otvoren je 1962. godine pod ‘kapom’ tvrtke ‘Kamen Pazin’ koja ima koncesiju na 99 godina. Osamdesetih godina u kamenolom je ‘ušla’ tvrtka ‘Viadukt’ iz Zagreba a do 1993. godine korisnici kamenoloma, kako se čulo na sastanku mještana Sv. Lovreča, nisu imali nikakvo rješenje o eksploataciji. ‘Viadukt’ je 1996. godine rješenje dobio od Ureda za gospodarstvo u Poreču iako, tvrde mještani, u prostornom planu Istarske županije kamenolom u Lakovićima nije ucrtan.

Novo pokretanje eksploatacije kamenoloma stanovnici ugroženih naselja povezuju s ‘ulaskom’ građevinskog poduzetnika Deana Pauletića s područja Poreča, koji navodno potražuje 2 milijuna kuna od ‘Viadukta’ pa bi se dug kompenzirao korištenjem kamena.

Golemovićeve vile u susjedstvu građene od kamena iz Lakovića

U ne davnoj prošlosti, kamen i kameni agregat iz kamenoloma u Lakovićima koristila je i građevinska tvrtka ‘Gusto’ koja je za tvrtku City Green Dražena Golemovića gradila u Herakima naselje urbanih vila koje, kako se u prostoru može zapaziti, ni dan danas još nisu sve ni prodane ni iznajmljene.

Glasno paljenje sirene na uzbunu ponovnog aktiviranja kamenoloma kod stanovnika okolnih naselja, osim miniranja izazvalo je i proširenje lokalne ceste u Herakima kojom bi kamioni trebali odvoziti kameni agregat. Cesta je zahvatila i privatnu parcelu a podkoncesionar je počeo širiti i ‘kozji put’ uz poljoprivredne parcele, od ceste za Lakoviće do Pajara i dalje do Heraka.

Radovi na proširenju puta su, prema riječima glasnogovornika Udruge ‘Za bolju Lovreštinu’ Rade Vojinovića, zaustavljeni. Prepreka u nastavku gradnje nove, lokalne, nesvrstane ceste nad kojima ingerenciju ima jedinica lokalne samouprave može biti upravo zabrana nastavka krčenja terena i gradnje ceste. To je mještanima najavio i obećao kao mogućnost kontroliranja i sprječavanja nastavka eksploatacije kamenoloma načelnik općine Silvano Matošević. Zaustavljanju kamenoloma, nadaju se, možda može pomoći zaštita i upis u županijski registar ‘lokve’, pojilišta za stoku i divljač koja se nalazi na trasi moguće buduće prometnice, a koju su očistili i ponovnoj svrsi priveli mještani Heraka i Lakovića.

No, u kamenolomu je sve spremno za ponovni nastavak eksploatacije. (iPress)