Odgoda plaćanja turističke članarine, turističke pristojbe i naknada za koncesije za zemljište u kampovima, ograničavanje radnog vremena ugostiteljskih objekata, potpore za financiranje obrtnih sredstava i poboljšanje likvidnosti – mjere su pomoći turizmu iz paketa mjera koje je u četvrtak prihvatila vlada.

Mjere za turizam sastavni su dio prihvaćenih mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa, a prema prijedlogu Ministarstva turizma odgoda plaćanja turističke članarine vrijedi za gospodarske subjekte i privatne iznajmljivače, dok se odgoda plaćanja turističke pristojbe odnosi na paušal te pristojbe koju plaćaju privatni iznajmljivači.

Za te mjere, kao i ograničavanje radnog vremena ugostiteljskih objekata te za potpore za financiranje obrtnih sredstava i poboljšanje likvidnosti važno je, kako je kazao ministar turizma Gari Cappelli, dopuniti zakone o ugostiteljskoj djelatnosti te turističkoj pristojbi, dok je za koncesijske naknade potrebno dopuniti Uredbu o postupku, načinu i uvjetima za dobivanje koncesije na turističkom zemljištu u kampovima u suvlasništvu RH.

“Time se također predlaže odgoda plaćanja koncesijske naknade do 30. studenoga, s ciljem ublažavanja prvog financijskog udara na turistički sektor”, objasnio je ministar.

Iznoseći da koncesijske naknade za zemljište godišnje donesu oko 25 milijuna kuna, a turističke članarine i turističke pristojbe ukupno godišnje gotovo milijardu kuna, Cappelli je dodao da je “dobro da se zna koji je to red veličine, jer će i to na neki način isto biti jedan vid likvidnosti koji će se pustiti hotelskim kućama, privatnom smještaju i drugima u turizmu”.

Vezano za ugostiteljske objekte, a s obzirom na izvanrednu situaciju epidemije koronavirusa, dopunom zakona kojeg je prihvatila Vlada će se omogućiti da Stožer civilne zaštite RH u uvjetima posebnih okolnosti privremeno uredi ili zabrani rad ugostiteljskih objekata, ograniči ili na drugačiji način uredi radno vrijeme ugostiteljskih objekata koje će se primjenjivati na pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost.

“Cilj tih dopuna je da se u izvanrednim situacijama na efikasan i brz način može djelovati u cilju sprječavanja daljnje ugroze, a odgode plaćanja su za tri mjeseca, s mogućnošću da se, ako bude potrebno, može još korigirati, zato nam je važna i mogućnost tri plus tri”, kazao je ministar Cappelli.

Objašnjava i da se dopunom zakona o turističkoj pristojbi ministru omogućava da pravilnikom propiše odgodu ili oslobođenje od plaćanja turističke pristojbe za obveznike plaćanja turističke pristojbe.

Za vrijeme trajanja te odgode ili oslobođenja od plaćanja turističke pristojbe nadležni inspektori neće podnositi optužne prijedloge za pokretanje prekršajnih postupaka, odnosno izdavanje prekršajnih naloga, niti naplaćivati novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja za obveznike navedene u pravilniku koji će donijeti ministar turizma.

Na potpore za programe financiranja obrtnih sredstava i poboljšanje likvidnosti mogu računati ugroženi gospodarstvenici u turizmu..

Komentirajući na sjednici Vlade stanje u turizmu, ministar je ocijenio da je prednost u cijeloj situaciji što turizam u prva tri mjeseca ostvaruje samo oko 5 posto ukupnih godišnjih prihoda u turizmu, tako da to, po njemu, neće biti velike štete.

“No, sada ulazimo u drugi kvartal, gdje se ostvari oko 27 posto ukupnih godišnjih prihoda u turizmu i sigurno će se osjetiti negativni utjecaji ove situacije. Stoga su i mjere jako važne, posebice za očuvanje radnih mjesta, kao i to što smo se oko mjera razgovarali i sa drugim ministarstvima, sa svima u sektoru i složili se”, zaključio je ministar.

Dopune poreznih zakona za pomoć gospodarstvu i građanima

Vlada je sa sjednice u utorak u paketu zakonskih izmjena pomoći gospodarstvu i građanima zbog epidemije koronavirusa, poslala i četiri zakonska prijedloga iz poreznog sustava kojima regulira mjere odgode plaćanja određenih poreza ili njihovu obročnu otplatu.

Dopunama Općeg poreznog zakona otvara se mogućnost da ministar financija pravilnikom propiše odgodu plaćanja određenih javnih davanja i njihova obročna otplata, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić.

Okvir za to daje predložena zakonska odredba o plaćanju poreza u “posebnim okolnostima”.

Te “posebne okolnosti”, kako je definirano, “podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu”.

Ako te “posebne okolnosti” utječu na mogućnost podmirivanja poreznih obveza, dospijeće tih poreznih obveza može se odgoditi i/ili se može odobriti njihova obročna otplata, a za to vrijeme se neće obračunavati kamata i neće teći zastara.

Naime, kako se podsjeća u obrazloženju, u smislu Općeg poreznog zakona pod pojmom poreza su, osim poreza i trošarina, obuhvaćena i druga javna davanja, carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela.

Porezni dug na koji bi se primjenjivale dopune Općeg poreznog zakona tako može obuhvaćati sva ta davanja.

Kako za sada nije moguće predvidjeti sve buduće posebne okolnosti, a s obzirom na potrebu da se brzo pomogne, sama provedba tih odredbi bit će regulirana pravilnikom. Ministar Marić je već nekoliko puta najavio da se radi i na potrebnim pravilnicima kako bi i provedba samih mjera mogla početi što prije.

Prema najavama, tim bi se pravilnikom predvidjelo da se poreznim obveznicima, koji učine vjerojatnim da je njima ili njihovim ključnim poslovnim partnerima radi nastupa posebnih okolnosti onemogućeno redovno poslovanje, omogući beskamatna odgoda plaćanja poreznih obveza nastalih za vrijeme i uslijed posebnih okolnosti. Ako po isteku odgode, porezni obveznik ne bude mogao podmiriti odgođene porezne obveze, budući da nakon prestanka tih okolnosti još nije stabilizirao svoje poslovanje, propisala bi se mogućnost da mu se odobri obročna otplata tih obveza. Također, odgođena porezna obveza bi se, u slučaju obročne otplate, podmirivala u mjesečnim obrocima bez obračuna kamata.

Predloženim izmjenama zakona o porezu na dohodak i poreza na dobit bi se, s obzirom na definiciju posebnih okolnosti i sukladno njima, reguliralo da predložene potpore, kao i moguće nove, ne ulaze u obuhvat oporezivanja i škara poreza na dohodak i na dobit, istaknuo je ministar financija.

Kao važnu mjeru za građane izdvojio je prijedlog iz izmjenama Zakona o porezu na dohodak koje bi omogućile da ranije, želja je u lipnju, počne isplata povrata poreza na dohodak.

Naime, već nekoliko godina se s isplatom povrata poreza na dohodak kreće u kolovozu. Izmjene otvaraju mogućnost da već ove godine, a onda takvu i tradiciju uspostavimo da ti povrati idu i ranije, ciljamo da to bude u lipnju za proteklu godinu, rekao je Marić.

Dopune Zakona o izvršenju državnog proračuna vezane su uz činjenicu da su neke mjere koje predviđaju odgodu plaćanja prihodi lokalnih jedinica, kao što su to porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, odnosno u slučaju doprinosa za zdravstveno osiguranje prihod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

“Da taj likvidnosni jaz u smislu trenutku naplate ne ide na teret lokalne samouprave i HZZO-a, mi ćemo im iz državnog proračuna, beskamatnim kreditom transferirati ta sredstva i sav taj udar na likvidnost podnijeti na razini državnog proračuna”, rekao je Marić.

Uz to, izmjene Zakona o izvršenju proračuna, omogućuju Vladi i preraspodjelu sredstava bez ograničenja u slučaju da je potrebno osigurati sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa.

Preraspodjela sredstava u državnom proračunu mogla bi se vršiti na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika na postojećim, kao i na naknadno utvrđenim proračunskim stavkama, aktivnostima i projektima za koja se sredstva osiguravaju, predviđaju zakonske izmjene.

(Hina)