Smanjivanje zaposlenih u javnom sektoru – u što se ubrajaju i zaposlenici u javnoj upravi općina, gradova i županija – tema je od koje značajnije političke stranke bježe uoči svakih izbora. Iako je ekonomistima odavno postalo jasno da je Hrvatska premala zemlja za čak 430 općina, 126 gradova, 20 županija i poseban status Grada Zagreba, nema tog političara koji se sprema biračima najaviti rezanje tih brojki, jer se radi o krajnje nepopularnim mjerama čija se primjena godinama odgađa.

Štoviše, HDZ, čija je Vlada suočena s gomilanjem birokracije još 2009. godine zabranila zapošljavanje u javnom sektoru, u svojim predizbornim porukama naglašava da neće biti otkaza u državnoj službi, dok Kukuriku koalicija najavljuje raskošnu decentralizaciju zemlje, uključujući i financijsku samostalnost jedinica lokalne samouprave koje si to mogu platiti.

Čak 71 grad s 30-ak zaposlenih

Pod svjetlom predizbornih reflektora nitko ne govori o tome koliko oko 65 tisuća zaposlenih u državnim tijelima odnosi novca iz proračuna te jesu li sve te jedinice lokalne samouprave doista dovoljno efikasne da prežive nužne reforme. Iako je najveći dio državnih namještenika zaposlen u ministarstvima te u komunalnim društvima, dostupne analize ukazuju i na velik porast broja činovnika u godinama prije nego što je vlast primijetila da je upala u gospodarsku krizu.

Po analizi Ante Baje iz Instituta za javne financije, između 1997. i 2008. godine broj zaposlenih u administrativnim tijelima i korisnicima proračuna lokalnih jedinica povećao se osamdeset posto! Godine 2008. u jedinicama lokalne samouprave bilo je zaposleno nešto više od 66 tisuća ljudi, u koje se ubrajaju činovnici, zaposleni u komunalnim poduzećima i ustanovama koje s više od pola potrebnog novca financiraju gradovi ili općine. Taj je broj značajno rastao iz godine i godinu – između 2006. i 2008. godine povećan je za nove četiri i pol tisuće zaposlenika.

Ako se pogleda statistika rasta broja zaposlenih u gradovima i općinama, odnosno među korisnicima lokalnih proračuna, vidjet ćemo da su 1997. godine bila 20.852 zaposlena, a 2008. godine skoro dvostruko više – 37.496.

Ekonomski analitičari smatraju da niti nova Vlada, bez obzira iz kojeg dijela političkog spektra bude formirana, neće rezati broj lokalnih činovnika. – U sljedećih godinu-dvije ništa se neće promijeniti oko te politike. Ne treba očekivati smanjivanje broja zaposlenih u administraciji gradova, općina i županija i da će u tom smislu doći do zaokreta. Vjerujem da će se ti problemi rješavati poslije ulaska u Europsku uniju, dakle iza 2013. godine možemo očekivati reforme, tvrdi Damir Novotny, ekonomist i neovisni konzultant.

U analizi Instituta za javne financije navodi se da sedamdeset posto općina u administrativnim tijelima ne zapošljava više od deset djelatnika, dok 49 općina ima samo tri zaposlena. Nasuprot tome, čak 71 grad u tijelima uprave ima do 30 zaposlenih. Broj zaposlenih u županijama postupno se približava ukupnom broju zaposlenih u općinama.

Problem nisu financije, nego neučinkovitost

– Usitnjene općine s malim brojem zaposlenih nisu sposobne preuzeti institucionalnu i funkcionalnu odgovornost za organiziranje i pružanje javnih usluga na svom području. Zbog tih ograničenja županije su se – zajedno s većim gradovima – nametnule kao glavna razina vlasti za pružanje javnih usluga. Postojeće male općine uglavnom su postale arene za lokalne političke izbore, umjesto za kvalitetno pružanje javnih dobara i usluga, ustvrdio je u svojoj analizi Anto Bajo iz Instituta za javne financije.

Ekonomist Damir Novotny kaže da zaposlenici u općinama i gradovima, ipak, ne koštaju previše. – Financijsko opterećenje nije problem, nego je problem u učinkovitosti javne uprave. Efikasnost je niska, no nije problem samo u činovnicima, nego i u čitavom sustavu. Potrebno je nekoliko godina da se sustav promijeni. Nije realno očekivati velike promjene u kratkom roku, smatra Novotny. "Nije riječ o dramatičnom problemu i bilo bi više štete nego koristi da se sada otpusti tridesetak tisuća ljudi, kao što se svojedobno govorilo. Ima mnogo jednostavnijih i boljih načina da se uštedi. Napokon, prvo bi trebao ojačati privatni sektor da bi mogao zaposliti viškove iz javnog sektora", objašnjava Novotny.

Reforma lokalne i regionalne samouprave, koja se očekuje već godinama, neće se moći odgađati unedogled. Hoće li se doista čekati ulazak u Europsku uniju ili će ona, kako su predlagali neki stručnjaci, započeti u prvom dijelu mandata nove Vlade, ne može se predviđati. Mnogo će se još rasprava povesti prije nego što se ukine i najmanja od svih općina u zemlji. Do tada će broj korisnika lokalnog proračuna, odnosno činovnika i državnih namještenika, stagnirati ili opadati prirodnim putom, odnosno odlascima u mirovinu. (Dubravko GRAKALIĆ, za Glas Istre)