Piše: Ljubica Gatarić, Večernji List

Za razliku od privatnog sektora koji je u četiri godine krize izgubio približno dvjesto tisuća radnih mjesta, javni je sektor i na lokalnoj razini prednjačio u zapošljavanju. Institut za javne financije navodi da se tijekom krize broj zaposlenih u općinama, gradovima i županijama povećao 15 posto, a njihovi izdaci za plaće skočili su 26 posto, za punu milijardu kuna!

Rezali sve osim plaća
Lokalne su vlasti od kraja 2007. do kraja 2011. zaposlile više od 5 tisuća novih činovnika a da pri tome nije došlo do promjena u broju općina ili njihovih ovlaštenja. Prošle su godine, primjerice, lokalne vlasti zaposlile 1107 novih radnika! Među županijama, prve su na listi Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Karlovačka županija, koje su povećale broj zaposlenih dva do tri puta. Ličko-senjska županija imala je jednog zaposlenog manje nego 2007. godine, ali su njihovi izdaci za plaće 41 posto viši. Općine Dugopolje i Poličnik gotovo su ih udvostručili.

Institut za javne financije navodi da su podatke za analizu koristili iz proračunskih izvješća koja lokalne jedinice dostavljaju Ministarstvu financija. Kriza nije zaobišla ni lokalne proračune, ali oni su probleme koje im je stvorio pad prihoda uglavnom rješavali tako što su rezali sve druge obveze osim onih za plaće. U četiri godine lokalci su zaposlili 5350 novih radnika, a ukupni izdaci za plaće skočili su im – sa 3,76 milijardi kuna s kraja 2007. godine na 4,74 milijarde kuna potkraj 2011. godine.

Za razliku od Hrvatske, gdje kriza nije utjecala ni na radni status ni na primanja na lokalnoj razini, Institut za javne financije navodi da su se mnoge zemlje širom Europe prilagođavale okolnostima tako što su skraćivale radni tjedan, zamrzavale ili smanjivale plaće, a samo su Irska i Danska i otpuštale radnike, što na dulji rok može biti i štetno jer se gube stručni i kvalitetni ljudi. U Španjolskoj su plaće na lokalnoj razini smanjene pet posto, Estoniji 15 posto, Rumunjskoj 25 posto. U Letoniji je radni tjedan skraćen na četiri dana, samo da ne bi otpuštali, dok je Velikoj Britaniji rast plaća u javnom sektoru zamrznut.

Broj klasičnih činovnika zaposlen u tijelima lokalne uprave povećao se sa 12.820 na 15.220 zaposlenih, a uz službenike zaposlene u lokalnim uredima Institut je pobrojio i zaposlene u javnim službama: vrtićima, muzejima i drugim ustanovama čije se plaće isplaćuju iz lokalnih proračuna. Kod njih se u četiri godine broj zaposlenih povećao 13 posto – sa 22,5 tisuće na 25,4 tisuće radnika. Analiza nije uključila komunalne tvrtke jer ti podaci nisu bili dostupni autoru studije.

Opravdanje javni radovi
Lokalne vlasti relativiziraju rezultate iz studije objašnjenjem da su njihovi podaci drugačiji, niži od onih koje su navele u izvješćima, a rast zaposlenosti pravdaju zapošljavanjem na javnim radovima, volonterskim poslovima i slično. Čak 408 od ukupno 576 lokalnih povećalo je broj zaposlenih u promatranom razdoblju, 86 ih nije mijenjalo sliku zaposlenosti, a 82 su smanjile broj namještenika. Inače, svaka četvrta općina i gotovo svaki sedmi veći grad ne bi opstali bez pomoći države, a primljena pomoć čini trećinu njihova proračuna. Drastičan je primjer općina Ervenik gdje primljene pomoći čine 90 posto prihoda općine, ali to ih nije omelo da udvostruče izdatke za plaće.

>>Državni birokrat zarađuje 30% više nego zaposlenik u proizvodnji

Činovnika trostruko više u četiri godine
Sisačko-moslavačku županiju od dolaska županice Marine Lovrić Merzel (SDP) stalno kritiziraju zbog rastrošnosti i zapošljavanja. Od 2007. do 2011. broj je zaposlenih, prema Institutu za javne financije, skočio sa 68 na 221. U županiji to negiraju. – U upravnim tijelima krajem 2011. godine radilo je 86 djelatika – tvrde u toj županiji. Danas ih je oko stotinjak. No, 2007. godine je osnovana i županijska Razvojna agencija SI-MO-RA u kojoj radi 10 službenika, a županija ima i 12 savjetnika (čelnika stranaka vladajuće koalicije) koji primaju 5000 kuna neto mjesečno, a formalno nisu zaposlenici županije. Državna revizija iz godine u godinu upozorava da se u županiji sklapa previše ugovora o djelu. Primjer umjetnog stvaranja novih radnih mjesta ovogodišnje je razdvajanje Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb na dva zasebna odjela. (dp/VLM)

Gradonačelnik: Grad Otok plaća samo nas trinaestero
Točno je da smo 2007. imali 10 zaposlenih, ali i tri vježbenika, dva ekonomista i jednu pravnicu, zaposlene po formuli "s fakulteta na posao". U Gradu Otoku provodimo program skrbi o starijim osobama i tu je zaposleno 19 osoba, ali njih plaća Ministarstvo socijalne politike i mladih. Ministarstvo gospodarstva financira projekt javnih radova koji se već godinama u Otoku provodi i zapošljava po 30-ak osoba godišnje. To su sezonski radovi i trenutačno ih nema. A u službama Grada Otoka zaposleno je 11 djelatnika, plus moj zamjenik i ja. Nas plaća Grad. Ukupno u Gradu Otoku radi, s nama dvojicom, 13 djelatnika – kaže gradonačelnik Otoka Josip Šarić, gradonačelnik Otoka, relativizirajući podatke Instituta za financije. (mf VLM)

Novi zaposleni na javnim radovima, za minimalac
U sastavu poljoprivredne slavonske općine Satnica Đakovačka koja je u lokalnoj samoupravi od 2007. do 2011. godine povećala broj zaposlenih s jednoga na 16, još je i naselje Gašinci u kojemu je vojni poligon. U općini su 2001. živjela 2572 stanovnika u 747 kućanstava. – Ne znam kako se došlo do ovih podataka o povećanom zapošljavaju, vjerojatno zbog zaposlenih u programu javnih radova. Njih je lani bilo 16, a trenutačno ih je 29. Niže su stručne spreme i primaju minimalac, 2140 kuna. Uređuju groblja, krče i čiste javne površine. Na redovitoj plaći u općini imamo samo administrativnog referenta, dok smo na određeno zaposlili pravnika, a moj je zamjenik iskoristio zakonsku mogućnost i profesionalno obavlja svoju dužnost dok sam ja volonter – kaže načelnik Ivica Soldat, HDZ-ovac zaposlen u Hitnoj medicinskoj pomoći u Đakovu. (ib/VLM)

Imamo gdje, a ne smijemo nikoga zaposliti
Najmanje od svih smo zapošljavali. Imamo slobodnih radnih mjesta, ali ne možemo nikoga primiti. Čak smo dva puta i snižavali plaće da ne prijeđemo onih 20% vlastitih prihoda za tu namjenu – reagirao je karlovački župan Ivan Vučić na podatak da se od 2007. do 2011. godine broj zaposlenika u toj županiji povećao sa 77 na 166 ili za 155,6%. – Zapošljavali smo tamo gdje smo zakonski morali, u Centru za gospodarenje otpadom, Razvojnoj agenciji i Uredu za prostorno uređenje, urbanizam i zaštitu okoliša – kaže župan. (iš/VLM)