Korlević: Nemamo pravo petljati se u prirodu i oblikovati je
Neminovno globalno zatopljenje, problemi s toplinskim udarima, pretvaranjima krajolika u pustinje, podizanje razine mora… Neke su to od slika kataklizmičke budućnosti kojima je brojnu publiku u ispunjenom fažanskom Multimedijalnom centru “zaplašio” Korado Korlević, voditelj Zvjezdarnice Višnjan. No, poznati astronom i popularizator znanosti rekao je i da se za te procese već dovoljno brine ogromno Sunce i priroda na Zemlji, a utjecaj čovjeka, koliko god negativan bio, nije toliko velik da bi ih, ako ih se odrekne, mogao spriječiti – može ih tek ubrzati.
Klimatske promjene i održivi razvoj
Pa ipak, čak i ako jako malo možemo učiniti globalno, možemo djelovati lokalno, poručio je Korlević, na predavanju “Globalno klimatske promjene i održivi razvoj” u organizaciji Općine Fažana.
– Čim ste došli slušati znači da imate mogućnost nešto poduzeti i da ste različiti od potrošača. Imamo potrošače i imamo građane, njih samo deset posto, na kojima je da odrade posao i da nešto poduzmu za budućnost, poručio je Korlević.
Priču o tome što možemo učiniti da Zemlju učinimo lijepim mjestom za život krenuo je od Sunca – boga koji daje kruh i boga koji ubija – uglavnom da bi nam sugerirao koliko smo mali, a onda je postepeno prešao na lokalni primjer uništavanja prirode, da bi ukazao kakvu moć ima lokalna zajednica. Primjer se odnosi na problematično uređenje korita rijeke Mirne, radove koje su godinama unazad pokrenule Hrvatske vode, zbog čega pati ekosustav u gornjem, ali i donjem toku, s obzirom da rijeka na ušću izbacuje ogromne količine blata u more.
Nemamo pravo oblikovati prirodu
– Svinjarije su rađene na Mirni. Očišćeno je raslinje uz rijeku, iskopano umjetno korito, a zemlja erodira. I korito je niže pa je šuma ostala bez podzemnih voda. U Motovunskoj šumi sada umjesto hrasta raste jasen i tamo više nema tartufa, rekao je Korlević rekavši da se slično radi i na Raši i na Pazinčici. To su činili i Austrijanci na Dravi, ali onda su shvatili razmjere štete i odustali od tog koncepta da bi vratili biljke uz rijeku, koja sada teče svojim prirodnim koritom.
– Nemamo pravo petljati se u prirodu i oblikovati je. To je kao da za Dan planete zemlje očistimo gražu da bi okoliš bio ljepši. Ali graža je prirodna i gdje će se sada gnijezditi kosići, rekao je Korlević i pozvao okupljene da kao građani nastoje urgirati kod ustanova i lokalnih zajednica da štetu na okoliš svedu na najmanju moguću mjeru.
Predavanje je počeo uspoređujući malu Zemlju od strašnog velikog Sunca pa je postavio prikaz našeg planeta pred sunčevu pjegu, u čijoj se veličini doslovno utopio kao točkica, te ironično o odnosu veličina i navodno važnim pitanjima kojima se bavimo zaključio: “Nije loše vidjeti ovu sliku kada se raspravlja o razgraničenju u Piranskom zaljevu”.
Sunce kao nuklearna bomba
– Sunčanje nije zdravo! Nekada su od raka kože umirali isključivo težaci i ribari, a ne gospoda. Kišobran nije izumljen radi kiše. Umbrela dolazi od riječi ombra što znači sjena. Na Mediteranu su građena naselja s uskim uličicama da nas štite od sunca, a siesta postoji upravo da bi izbjegli najjače sunce. Naši preci su to znali! Sunčanje je četiri puta štetnije od pušenja, rekao je Korlević i onda sarkastično dodao: “O pušenju na suncu neću ni govoriti”. Sunce je od svog postanka sve toplije i mi ne možemo izbjeći globalno zatopljenje.
– Ono je nuklearni reaktor. Da li bi, da nam Slovenci otvore vrata reaktora Krško, stali ispred njega u kupaćim gaćama? – jedna je od ironičnih upadica kojima je obogaćivao niz podataka o Suncu, nuklearnoj bombi, kako ga je nazvao. Naveo je i da svi mlađi od 50 godina, koji se nisu pretjerano izlagali suncu, i time nisu mutirali, odnosno oštetili genetski materijal, uz sadašnji razvoj medicine imaju šansu doživjeti “besmrtnost”.
– Ne govorim vam o 150 godina, nego o 900 godina života. Naravno, ne očekujte da vam to pokriva zdravstveno osiguranje, rekao je sarkastični Korlević.
Za pokazatelje globalnog zatopljenja u našoj regiji uzeo je za primjer otrovne paukove crne udovice za koje kaže da ih, dok su na jugu Istre uobičajeni, u Kopru nema, ali će ih i tamo biti za 15 godina. Svake godine, rekao je, kao posljedica podizanja temperature, populacija crnih udovica pojavljuje se po dva kilometra sjevernije.
