(Azra Imširović,znano.st)  Korado Korlević je u nedjelju 29.7.2018. gostovao u TV emisiji Nedjeljom u 2 novinara Aleksandra Stankovića. Gostovanje je odradio u svom poznatom smirenom stilu, jer „reklama“ dobro dođe za prikupljanje sredstava i podrške za danji rad Znanstveno edukacijskog centra Višnjan. No, ne prikuplja Korado za sebe, nego kako bi se u edukacijske programe moglo primiti što više djece. Naime, iako je nekoliko puta već spominjao, ovoga puta je vjerojatno informacija došla do većeg broja ljudi, Koradova plaća iznosi oko 3 000 kuna. Ne, nije tipfeler. To je zaista cifra koju za rad prima Korado. Kaže da država uzima onima koji mogu (privatni sektor) kako bi platila one koji ne mogu (javni sektor). No kako kaže, on nema velike potrebe, a radije primaju veći broj djece, makar bili i umorniji, nego da nekoga moraju odbiti.

Tako je ovoga ljeta kroz višnjanske edukacije prošlo oko 350 učenika u dobi od 9 do 15 godina. U emisiji je Korado pričao o tome kako ti programi izgledaju (cijeli dan u labosu, ali po želji djece) i što znače (pripadnost, informiranost i motivaciju za usavršavanje u budućnosti). Pojasnio je i to kako se više ne stvaraju samo znanstvenici koji su tamo neki ljudi u bijelim kutama koji rade eksperimente nego kako su danas znanstvenici ljudi koji mogu biti i direktori, vođe timova, pokretači start-upa, pregovarači oko sponzorstava i da kao takvi zapravo trebaju dobiti jednu širu sliku o znanosti kao i povezanost s kolegama, što u Višnjanu zasigurno dobivaju. Tako je ispričao kako su astronome na konferenciji u Belgiji zvali „cro mafija“ jer ih je bila 1/6 od svih sudionika koji su prošli kroz kampus u Višnjanu i svi su se poznavali od tamo.

Ovo je Korado spomenuo u kontekstu nacionalnog ponosa, kada je Stanković izvadio šal s crveno bijelim kvadratićima i natpisom Hrvatska te rekao da je upravo Korado Korlević za njega nacionalni ponos. Moglo se vidjeti na trenutak kako je Koradu bilo emotivno čuti nešto ovakvo, ali se brzo pribrao i u lakoći svojstvenoj samo njemu prebacio zasluge na „puno fantastičnih ljudi“ koje imamo u Hrvatskoj. Puno riječi je bilo i o tzv. Društvu snova gdje je Korado rekao kako se današnje društvo dijeli već lagano na one koji „proizvode snove“ i oni koji „plaćaju snove“ pa zašto ne bismo mi bili ti koji razvijaju cijelu tu priču pa i prodaju, npr. na primjeri uspjeha Vatrenih i utakmice Hrvatska-Francuska, Korado je povukao paralelu sa Zrinskima kada se njih 2 000 gladnih suprotstavilo 10 000 Turaka i ostavilo dojam iako su izgubili. No Korado poziva da se usmjerimo na budućnosti, a kaže da znamo otprilike koje su budućnosti izvjesne i da se trebamo pripremati za njih.

Na temu beskonačnosti je rekao kako se svaki čovjek suoči s time do cca 30-e te onda prihvati kako neće dobiti neke odgovore u životu. Da se u astronomiji počinje s tim lijepim slikama Svemira i promišljanju o beskonačnosti, ali se u praksi nakon toga okreće nekim mjerljivim stvarima, npr. Zvjezdarnica u Tičanu se specijalizirala za Mala nebeska tijela. No, činjenica da neka nakupina proteina tamo na nekom planetu uopće razmišlja o Svemiru i svemu tom je već štos, u svom stilu pojašnjava Korado. Kaže da astronomiju voli isto kao i na početku, usporedio je to s ljubavi prema nekoj osobi, i na početku  u sredini i kasnije se voli istim intenzitetom samo na drugačiji način. 

U emisiji je naveo niz problema s kojima se susretao u svom djelovanju od problematika davanja hrvatskih imena nebeskim tijelima (koje iz nekog razloga netko u Hrvatskoj stopira) preko pristupa fondovima, bibliotekama, do pronalaženja sredstava za subvencije ljetnih edukacijskih programa (cijene su od 1 500 do 2 500 kn i to su već cijene s popustom) koji traju sedam dana i osiguravaju djeci smještaj, obroke, znanstveni rad pod vodstvom i zabavni sadržaj (izlet). Korado je rekao kako se djeca prvo identificiraju s asistentom pa s mentorom pa onda sa „strašnim“ Koradom radi razlike u godinama, ali da vrlo brzo shvate da nije opasan pa mu „jašu po glavi“. Korado je naglasio kako je motivacija iznimno bitna kod djece kako je to posao roditelja u najranijoj dobi, a kad njima dođu motivirana djeca oni im daju cilj i pomažu razvijati dalje predispozicije koje imaju. Korado je rekao kako bogatstvo Hrvatske nisu rijeke , planine i more nego upravo – djeca.

Djecu je Korado usporedio sa stablima rekavši kao je u redu podrezati neku granu koja strši ili smeta drugima, ali kako naš edukacijski sustav želi ta stabla oblikovati u kuglu, patkicu i druge oblike, a to pravi pedagog i učitelj ne želi. Korado, kaže, ima namjeru biti edukator sve dok ne „postane dovoljno glup“, a onda će uređivati vrt pored zvjezdarnice, no kako je rekao, rad s djecom ga održava mentalno mladim pa stoga vjerujemo da će vrtlarstvo morati još dugo pričekati.

Azra Imširović,znano.st