Poznati hrvatski astronom Korado Korlević iz Višnjana još je početkom siječnja prognozirao ekstremne temperaturne vrijednosti budući da će Sunce tijekom ove godine biti najaktivnije u posljednjih 400 godina. Njegove prognoze o ekstremnim hladnoćama na jednom dijelu Zemlje te o toploj zimi na drugom, pokazale su se točnima, osobito na primjeru Europe i Amerike.

– U Europi upravo traje nevjerojatno topla zima, dok je u Americi izuzetno hladna s ekstremno niskim temperaturama. Za nekoliko godina će možda biti obrnuto pa ćemo mi imati nevjerojatno hladnu zimu, a oni toplu, no to se ne može procijeniti ne temelju jedne godine, a zasad nije došlo do promjena srednjih vrijednosti, ističe Korlević. – Mi smo u boljoj situaciji jer nas Alpe štite. No, definitivno će biti sve toplije. To ima i dobrih strana jer je u Hrvatskoj ove zime ušteđeno 20 posto goriva za grijanje što predstavlja uštedu od nekoliko stotina milijuna kuna, rekao je Korlević. – Posljednji put je u našim krajevima bilo ovako toplo u doba Rima. Činjenica je da se dijelovi planeta lagano griju, ali prosječni porast temperature nije veći od desetka stupnja.

Globalno zatopljenje je zaista u tijeku. No, zasad nema opasnosti od kataklizme. More se neće dignuti u mjeri u kojoj se to ponekad najavljuje u medijima jer bi za to bila potrebna veća količina vode nego što je sad ima pa iako dolazi do globalnog zatopljenja nema razloga za paniku, rekao je Korlević.

Nakon najtoplije jeseni, prilično neočekivano, na kraju smo i jedne izuzetno tople zime. Početak ožujka, prema klimatološkim podacima, i službeni je početak novog godišnjeg doba, a neobičnu zimu, koja je upravo završila, možemo polako i zaboraviti.

O vremenskim prilikama koje su prevladavale posljednjih mjeseci bilo je puno govora i svakodnevnih komentara. Razlozi za to bili su i više nego opravdani. Nakon najtoplije jeseni uslijedila je isto takva zima, topla, bez snijega, a što je najzanimljivije, bez ijednog hladnog dana. Tople zime koje prevladavaju posljednjih desetljeća pokazuju da to možda i nije bilo neko posebno iznenađenje, no iznenađenje je prvenstveno stoga što su sva tri zimska mjeseca bila iznadprosječno topla. Tek nekoliko hladnijih jutara s temperaturama neznatno ispod ništice i tek nekoliko dana u kojima se temperatura zraka nije popela iznad deset stupnjeva premalo je za zimu, čak i usporedbi s blagim zimama na koje smo već navikli.

Očekivanja da bi veljača, bar nakratko, mogla donijeti pravi zimski ugođaj nisu se ostvarila, vrijeme se u odnosu na siječanj nije bitno promijenilo, cijeli je mjesec bio u znaku iznadprosječno visokih temperatura zraka uz dosta oborina i, što je posebno značajno, uz puno maglovitih i tmurnih dana koji su se u gotovo neprekidnom nizu redali od početka mjeseca. Ne čudi stoga podatak da je ovogodišnja veljača nekoliko stupnjeva toplija od dugogodišnjeg prosjeka, a čak desetak stupnjeva toplija od nekih ranijih veljača koje su ostale zabilježene u nekim od najhladnijih zima koje su se na ovim prostorima dogodile već davnih pedesetih godina prošlog stoljeća, ali i nekih relativno hladnih zima koje su zabilježene unatrag samo nekoliko godina.

Uz izostanak niskih temperatura i hladnijih dana, izostale su i snježne oborine. Snijega je u protekla tri mjeseca bilo vrlo malo ili ništa, ne samo na području Istre, nije ga bilo ni u planinskim područjima gdje su zime bez snijega prava rijetkost i prava vremenska nepogoda.

Za područje Istre posebno treba napomenuti da visoke zimske temperature ne donose lijepe i ugodne sunčane zimske dane, naprotiv, ovakvo vrijeme pogoduje stvaranju magle ili niske naoblake, a to su vremenske prilike koje baš nikome i nikada ne odgovaraju. Bure, kao glavnog obilježja zimskog vremena, posljednjih mjeseci gotovo nije ni bilo.

Na početku ožujka najčešće pitanje je što nam nakon takve zime donosi proljeće, pouzdane prognoze nažalost nisu dostupne niti su za sada moguće. Prema ranijim godinama, vrlo je vjerojatno da će i proljeće biti toplo, a i da će se, kao i proteklih godina, prave ljetne temperature pojaviti puno prije dolaska ljeta, vjerojatno već u svibnju. Najveća opasnost u sljedećem periodu ipak prijeti od neugodnih proljetnih mrazeva koji su mogući tijekom ožujka, ali i sve do polovice travnja. Takvih je mrazeva posljednjih godina bilo dosta uz velike štete na raznim kulturama koje zbog blage zime vrlo rano krenu s vegetacijom.

Neke se značajnije promjene vremena ne očekuju, idućih će nekoliko dana vrijeme biti nešto povoljnije, bez oborina i s kraćim sunčanim periodima, ali se već početkom sljedećeg tjedna očekuju nove jače ciklone, a s njima pojačani južni vjetrovi, dosta naoblake te na kraju i nove oborine. Uz sve duže dane, temperature će i dalje biti u porastu te se ubrzo približiti granici od ugodnih dvadesetak stupnjeva.

M.Grabar, P.Lukež – Glas Istre