Pulsko Gradsko poglavarstvo još je u srpnju prošle godine zadužilo Odjel za izgradnju i komunalni sustav da izradi analizu dosadašnje naplate spomeničke rente kako bi se konačno izmijenile postojeće odluke. Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja u tijeku je i priprema nacrta nove Odluke o spomeničkoj renti, koju potom treba prihvatiti Poglavarstvo i uputiti na daljnju proceduru. Spomenička renta zapravo je novi oblik nameta koji država potražuje od gospodarskih subjekata i vlasnika poslovnih prostora u starim dijelovima grada. Novac od rente treba se usmjeravati u obnavljanje i očuvanje graditeljske baštine u gradovima, a sadašnja odluka na neki način penalizira poduzetnike koji ulažu u stari grad i još plaćaju rentu.

Pomoćnica pročelnika Odjela za prostorno uređenje Vesna Dukić pojasnila je da će se u postupku izrade nove odluke obraditi sve opcije vezane uz utvrđivanje obveze plaćanja rente, a vodit će se računa o činjenici da renta predstavlja zajednički prihod jedinica lokalne samouprave i proračuna Republike Hrvatske, pa će se u skladu s time utvrditi i iznos rente. Prema njenim riječima, renta će se po novoj odluci početi plaćati tek od iduće godine, tako da ne postoji mogućnost da dosadašnji obveznici kojim slučajem »pretplate« rentu.

Grad Pula je od početka ove godine izdao oko 280 rješenja koja se odnose na utvrđivanje obveze plaćanja rente od čega je ostvaren prihod od gotovo 670 tisuća kuna, a sav prikupljeni iznos utrošen je na uređenje gradskog trga Forum. Inače, sadašnja gradska Odluka o spomeničkoj renti dijeli djelatnosti odnosno obveznike plaćanja na četiri skupine.

Najvišu naknadu od devet kuna po kvadratu plaćaju banke, mjenjačnice, kladionice, predstavništva, poslovnice, osiguravajuća društva, odvjetnički uredi te turističke agencije i uredi javnih bilježnika. Renta se plaća tromjesečno, a pet kuna po kvadratu trebaju plaćati trgovine i ugostiteljski objekti, videoteke, ambulante i ordinacije, dok četiri kune svaka tri mjeseca trebaju plaćati knjižnice, muzeji i ostale kulturne djelatnosti poput izdavačkih ureda i medijskih kuća. Pravo na najnižu naknadu od tri kune imaju brijački i frizerski saloni, cvjećarnice, obrtničke radnje i fotokopirnice.

Grad Pula može potpuno ili djelomično osloboditi od plaćanja rente osobu s sedamdesetpostotnim invaliditetom kao i poduzeće koje unutar kulturno-povijesne cjeline zapošljava osobu s invaliditetom. Uz plaćanje spomeničke rente Grad je tijekom godine preko Ministarstva financija uspio naplatiti gotovo 320 tisuća kuna takozvane neizravne rente. Neizravnu rentu na području Pule u visini 0,5 posto prihoda plaćaju pojedine skupine djelatnosti koje propisuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i ona ne ovisi o teritorijalnom principu već o vrsti djelatnosti.

Takvu neizravnu rentu trebaju plaćati restorani, putničke agencije hoteli, marine te mnoge druge djelatnosti koje su vezane uz turizam. Iako se radi o gradskom prihodu, Grad, odnosno jedinice lokalne samouprave, ne utječu na neizravnu spomeničku rentu. Na to su upozoravali i vijećnici prošlog saziva Gradskog vijeća koji su predlagali da se ukine teritorijalni princip te da u slučaju neizravne spomeničke rente obveznici plaćanja budu svi gospodarski subjekti na području grada, a ne samo oni koji se nalaze unutar starogradskog prstena. Pravo na najnižu rentu u iznosu od tri kune u Puli imaju obveznici koji u svojim poslovnim prostorima obavljaju djelatnost koja se smatra deficitarnom.

Grad Poreč je u prosincu 2004. godine donio odluku i kriterije za naplatu rente, a primjena je počela 1. siječnja prošle godine. Odjel za prostorno uređenje i zaštitu okoliša zadužen je za izradu rješenja o naplati za pojedine poslovne prostore, a prva su odaslana u veljači i ožujku prošle godine. Na ta rješenja obveznici su se mogli žaliti, što su neki i učinili. A onima koji se nisu žalili stigle su uplatnice.

Međutim, nije sve išlo glatko, pa su zaduženja za prošlu godinu zapravo stigla u proračun za ovu, jer se čekalo na izradu i instaliranje posebnog programa naplate i evidentiranja spomeničke rente u gradskom proračunu. Prema gradskoj odluci, obavezu plaćanja neposredne spomeničke rente imaju vlasnici i zakupci poslovnih prostora u povijesnoj jezgri, koja je podijeljena u dvije zone. U prvoj obveznici spomeničke rente plaćaju pet kuna po četvornom metru poslovnog prostora mjesečno, a u drugoj tri kune. To je, na primjer, godišnja obaveza od 1.200 kuna za prostor od 20 četvornih metara u prvoj zoni, odnosno mjesečno 5.000 kuna za prostor od 100 četvornih metara u prvoj zoni.

Zakonom je predviđen raspon od tri do 10 kuna po četvornom metru, a u gradskoj upravi su se prilikom utvrđivanja iznosa vodili primjerima drugih hrvatskih obalnih gradova s UNESCO-ove liste. Tako Dubrovnik ima jedinstveni iznos od 10 kuna, s tim da vlasnici prostora u kojima se obavljaju deficitarne djelatnosti plaćaju tri kune, Trogir je podijeljen u tri zone u kojima naplaćuju tri, pet i sedam kuna, kao i Šibenik, u kojem je prva zona jednu kunu skuplja.

I porečkom je Odlukom predviđena mogućnost da Poglavarstvo oslobodi plaćanja rente onog poduzetnika koji se bavi deficitarnom djelatnošću, odnosno poduzetnika koji je 70-postotni invalid. Odlukom je predviđeno da se novac od spomeničke rente koristi sukladno programu održavanja građevina i infrastrukture u kulturno-povijesnoj jezgri, pa je cjelokupan iznos rente za 2005. godinu predviđen za financiranje obnove i gradnje infrastrukture u jezgri.

Gradski Odjel za prostorno uređenje lani je poslao 409 rješenja, ali nisu ih svi primili jer nekima koji ne žive u Poreču nisu poznate adrese, a neki su se žalili. Ukupno zaduženje po poslanim uplatnicama bilo je za prošlu godinu 1,07 milijuna kuna, od kojih 60 posto ili 642.798 ide u gradski, a ostalo u državni proračun. Naplaćeno je malo više od polovice rente, uglavnom zato jer se jedan od najvećih obveznika, Riviera holding, žalio na rješenje, a žalba još nije riješena u županijskom Državnom uredu. Jednom izdana rješenja o spomeničkoj renti za neki prostor ne obnavljaju se, kao ni ona o komunalnoj naknadi, na primjer, dok ne dođe do promjene vlasnika ili proširenja/smanjenja poslovnog prostora.

Renta se, dakle, svih sljedećih godina plaća samo po uplatnici, a iz gradskog Odjela za proračun šalju ih kvartalno, te će uskoro krenuti i opomene pred ovrhu onima koji ne plaćaju redovito. Do 23. kolovoza poslano je uplatnica na ukupno 342.299 kuna, a naplaćeno stotinjak tisuća kuna više, s dijelom duga od lani. To je u gradski proračun donijelo 297.095 kuna, što je gotovo jednak iznos kao za čitavu prošlu godinu.

Grad Buje ne razrezuje spomeničku rentu. Kako nam je pojasnio pročelnik za financije Vladislav Antunić, još nisu stigli pripremiti bazu podataka tvrtki i obrta koji gospodarsku djelatnost obavljaju na području staroga grada, pa se stoga odluka još ne primjenjuje.

Od 1. listopada 2004. ta je odluka na snazi u Umagu. Cijena spomeničke rente iznosi tri kune po četvornom metru neto površine poslovnih prostora kojih u povijesnoj jezgri ima oko 120. Izvor podataka nadležnoj službi za razrez tog nameta bila je evidencija obveznika komunalne naknade. Renta se naplaćuje jednom godišnje za 12 mjeseci. Novac se uplaćuje na žiro-račun Grada Zagreba, od kojeg se 60 posto vraća gradovima i općinama. Prošle godine u gradskom budžetu bilo je planirano 600 tisuća kuna, a prihodovano je 13 tisuća kuna manje od toga.

Grad Labin nema Odluku o spomeničkoj renti budući da je broj stanovnika u starom gradu mali, a ni posjećenost za vrijeme turističke sezone nije zadovoljavajuća, pa bi takav namet dodatno otežao poslovanje trgovina i ugostiteljskih objekta. Razmišljanja su usmjerena u suprotnom smjeru: kako raznim pogodnostima obrtnike privući u starogradsku jezgru. Stoga će iznos rente, čije uvođenje nalaže zakon, najvjerojatnije biti simboličan. Kako doznajemo, niti Rovinj ni Pazin kao ni manje općine na tim područjima nemaju Odluku o spomeničkoj renti.

Grad Buzet nije do danas donio nikakvu odluku o uvođenju spomeničke rente. Međutim, temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, 60 posto spomeničke rente (kao zajedničkog prihoda državnog, gradskih i općinskih proračuna), koju firme uplaćuju, pripada jedinici lokalne samouprave na području na kojem je renta ubrana, te postaje prihod gradskog proračuna.

Pročelnica Odjela za samoupravu i upravu Elena Grah Ciliga ističe da je lani, prema podacima Fine, s tog osnova uprihodovano 44,5 tisuća kuna, a ove se godine u gradskom proračunu planira 50 tisuća kuna. Riječ je o sredstvima koja se namjenski troše za zaštitu spomenika kulture, no kako je u buzetskom slučaju riječ o simboličnom iznosu, iz gradskog se proračuna, veli Grah Ciliga, za te namjene usmjeravaju dodatna sredstva.