Ljetna škola znanosti S3 prošla je bez polaznika iz Istre, no u Višnjan, jedanaestu godinu zaredom, donosi kozmopolitski duh mladih znanstvenih istraživača koji svoje praznike provode u laboratoriju ne bi li otkrili je li kvasac besmrtan, kaos u kapanju vode ili kako natjerati bakterije da svijetle poput krijesnica.

Tridesetak polaznika iz Srbije, Rumunjske, Mađarske, Španjolske, SAD-a i Hrvatske zajedno s voditeljima, doktorantima na prestižnim europskim institutima i gostima predavačima, sudjelovalo je na dvije ljetne škole koje organizira Znanstveno-edukacijski centar Višnjan i Društvo za edukaciju van okvira, udruga osnovana protekle godine.

Svjetleće bakterije

Škola se odvija u dva navrata po tjedan dana, posebno za mlađe i starije srednjoškolce, koji se bave temama iz biologije, kemije, fizike i računarske znanosti. Cijena čitavog programa za jednog polaznika iznosi tri tisuće kuna, no sudionici uglavnom plaćaju pola, a ostatak se pokriva donacijama.

"Najveći su tu donatori voditelji koji o svom trošku i zamisli dolaze ovamo i vode projekte", ističe Korado Korlević, voditelj centra koji je i započeo s ovim edukacijskim projektom. "Nikad ne radimo posebnu promociju, sve ide preko naše stranice i putem bivših učenika, ali uvijek imamo dvaput ili triput više zainteresiranih. Nažalost, ne možemo primiti sve", kaže Marko Košiček, koordinator škole u kojoj sudjeluje već pet godina.

U drugoj ljetnoj školi tri su projekta s područja biologije, a ostala tri iz računarske znanosti. "Bioluminiscencija – mogu li bakterije svijetliti kao krijesnice?" jedan je od projekata na koji upadamo u završnoj fazi. "Uspjeli smo izolirati gen, ali još čekamo bakterije", objašnjava sedamnaestogodišnja Vanja Šarković iz Srbije. "Svaki je neuspjeh u znanosti i uspjeh", dodaje Marko, a Vanja se nadovezuje: "Not publishing is a sin!". Naknadno doznajemo da su bakterije prosvijetlile samo tri sata prije završne prezentacije.

Motivacija da se nauči više

Između šest timova priča se engleski, hrvatski i srpski jezik, radi se osam sati dnevno ujutro i popodne mada neki nemaju radno vrijeme, već ovise o razvoju svojih projekata, a navečer se slušaju predavanja iz raznih područja znanosti. Jedno od večernjih događanja bio je i okrugli stol na temu "Što i kako studirati, zašto studirati znanost?" na što nam Košiček odgovara:

"Ne treba studirati znanost ako te to doista ne privlači. Takav studij daje kritičan i analitički okvir razmišljanja, pruža mogućnost igranja, odgovara na pitanja koja su neodgovorena, no treba imati dozu znatiželje, strpljenja, upornosti i spremnosti na to da se cijeli život mora učiti i biti up to date".

Mladi polaznici škole u tome ne zaostaju, štoviše, od svojih voditelja traže i dodatne zadatke i literaturu, kaže Ivan Sović s Instituta Ruđera Boškovića koji predvodi grupu za digitalnu obradu zvuka i slike, ili, njegovim riječima: "Mene motiviraju da naučim još više. Još nisu ni upisali fakultet, a već rasturaju".

(Marina DAMJAN, snimile P. KORLEVIĆ i M. DAMJAN, Glas Istre)