Promjena Ovršnog zakona, kojom su od 1. siječnja za stambeni kredit predviđene tri solemnizacije, umjesto dosadašnje jedne, enormno je poskupila troškove podizanja kredita. Klijenti koji su dosad ovjeru zadužnica i isprava o zapljeni plaćali po 46 kuna, sada javnim bilježnicima ostavljaju 2400 posto više – 1100 kuna po dokumentu, kad je posrijedi stambeni kredit iznad milijun kuna. Za niže iznose kredita i tarife su nešto manje, no iznad 500 tisuća kuna kredita veće su od 900 kuna. Osim te dvije solemnizacije, i dalje se solemnizira ugovor o kreditu, pa su ukupni troškovi solemnizacija teški već nekoliko tisuća kuna.

Kredit za dizanje kredita

– Za podizanje stambenog kredita trenutačno je potrebno oko 15 tisuća kuna gotovine, što znači da bismo najprije trebali podići nenamjenski kredit. I kako nećemo odlaziti u druge države po kredit? Kome je Hrvatska ikada i u ičemu bila konkurentna!?– revoltirana je čitateljica Večernjeg lista i nesuđena dužnica Klaudija Matuč.

Na žalost, uopće ne pretjeruje. Pribroje li se izdaci za troškove obrade kredita, koji se kreću od jedan do 1,5 posto, te procjene vrijednosti nekretnine, već se bliži brojka koju spominje. Nisu zanemariva ni plaćanja za kolaterale koje banke traže odmah – recimo, uplate životnog i imovinskog osiguranja, koje su više nego pozamašne. U situaciji kad je potražnja za kreditima ionako zamrla, banke se upravo kroz ukidanje naknada i slične akcije natječu za kvalitetne klijente, pa ni njima ne odgovara ovakvo tarifiranje Hrvatske javnobilježničke komore.

Nadmetanje naknadama

– Jedini trošak koji banka naplaćuje pri odobravanju kredita od klijenta je naknada za obradu kreditnog zahtjeva. Taj trošak nije porastao u odnosu na početak prošle godine, čak se za pojedine namjene kredita i smanjio u 2010. godini, a povremeno su se primjenjivala i akcijska razdoblja bez naknade – kažu u Zagrebačkoj banci, koja je akcijsko razdoblje produljila do kraja siječnja. I ostale banke napominju da na ovaj trošak nemaju utjecaja te uvjeravaju da svoje naknade neće povećavati.

– Što se tiče naših popratnih troškova, oni se tijekom cijele prošle godine nisu mijenjali i nemamo u planu njihovu promjenu – kaže Silvija Bareša, direktorica ureda uprave i komunikacija Splitske banke. Isti je i stav Erste banke.

Bankama se plaćaju “samo” troškovi obrade kredita

Troškovi solemnizacije ugovora o kreditu ovise o javnobilježničkim tarifama i nisu povezani s naknadama Zagrebačke banke. Od 1. siječnja, sukladno izmjenama Ovršnog zakona, obrasci suglasnosti o zapljeni i zadužnica, koji se koriste kao instrumenti osiguranja naplate kredita, također se podnose javnom bilježniku na potvrdu, odnosno solemnizaciju, za razliku od dosadašnje ovjere potpisa. Time se povećavaju javnobilježnički troškovi pri podizanju kredita koji se plaćaju izravno javnom bilježniku. Ostali popratni troškovi koje klijent može imati su procjena nekretnine, čija cijena ovisi o ovlaštenom procjenitelju kojeg je klijent odabrao te mu plaća direktno, kao i troškovi premija polica osiguranja koji ovise o cjeniku osiguravajućeg društva – kažu u Zabi, piše Večernji list.