Vozeći se Y od Bonaci do viadukta preko Mirne, uvidjeli smo „par“ zanimljivosti:

– prvo odmorište nalazi se već u Bačvi, a na tom će mjestu biti i jedina benzinska crpka na potezu od viadukta Mirna do Vodnjana

– drugo odmorište, koje se zove Mirna, nalazi se 6 kilometara prije samog viadukta, među vinogradima. Da je nekim slučajem projektant provirio samo kilometar niže prema Mirni, vidio bi kako se počinje otvarati fantastičan pogled na dolinu Mirne prema Motovunu, a odmah u blizini je izletište Vrbanovica, sa kojeg se spuštaju padobranci i zmajari. Ali o tome da smo mi turistička destinacija i da bi gostima koji će se voziti ovom dionicom postavili odmorište upravo na takvoj točki te ih tako i dodatno motivirali posjetiti Istru i u njezinom kontintentanom dijelu, o tome nitko nije razmišljao. Pa što će gostima istarska panorama, kad to ionako imaju doma, zar ne ? A i zašto bi Francuzi postavljali atraktivna odmorišta u Istri, umjesto u Fransuskoj.

– malo nakon toga dolazite do vjerojatno najneuogdnije točke – naplatnih kućica. Tu već blješte crveni semafori, kamere su postavljene. Dakle, pripremite se na plaćanje „mostarine“, a za to bi trebalo pripremiti i nadolazeće nam goste. Kolika će „mostarina“ biti, još ne znamo. Spomenuti ćemo samo neke tarife u bližem nam susjedstvu: prolazak tunelom Karavnke iz Slovenije u Austriju, dužine 7,8 km platiti ćete 6,50 €. Prolazak kroz Tauern tunel dužine cca 7,5 km i Katschberg tunel u Austriji, dužine cca 7,3 km platiti ćete 9,50 €, ali za oba tunela. U Sloveniji za prolazak kroz tunele iznad Kopra do Črnog kala i vožnju po autocesti na tom potezu NE PLAČATE. Prelaske preko viaduktova, mostova i slično ne plaćate niti u Austriji, niti u Italiji i niti u Sloveniji. Niti na autocesti, a kamoli na običnoj cesti širine 8 metara ! Kako ćemo objasniti gostima, koji su svojim autom prešli 1000 kilometara autoceste, da sada moraju platiti prelazak preko viadukta, valjda znaju oni koji su dogovorili takav aranžman. A nama ionako nitko više ne treba ništa objašnjavati, mi gutamo svašta, već smo naviknuli.

– do samog viadukta dolazite 6 km dugačkom nizbrdicom (gledano od strane Višnjana), koja je najveća upravo na zadnjem kilometru, a viadukt je zapravo također izveden kao uzbrdo-nizbrdo, za razliku od većine drugih sličnih objekata po kojima se vozimo posebice kroz alpski dio Italije i Austrije. Ne smijemo sumnjati u izvedbu projektanta, pa ćemo se okaniti daljnjeg komentiranja.

– Viadukt je dugačak približno 1,5 km i širok približno 8 metara.

– Sa niti jednog kraja viadukta ne vidi se predviđeni prostor za eventualni vidikovac ili stajalište, a da li je to potrebno, procjenite sami na osnovu priloženih fotografija.



Ako ste gost i dolazite iz smjera Italije, kako doći do…

– kako doći u Kaštelir? Preko Višnjana, jer izlaza sa Y nema ! Za to će biti posebno zahvalni žitelji Kaštelira i oni koji su u industrijskoj zoni Kaštelir-Labinci kupili poslovne prostore. Pa tako šleper koji dolazi po Y i treba doći do kaštelira, mora ići do Višnjana, u Višnjan pa onda po cesti širine 5 metara do Kaštelira ! Inventivno, nema što. Posebno kada se vozite po Y i prelazite preko ceste za Kaštelir i Vižinadu, i gledate u Kaštelir. Pa zar stvarno nije moglo bolje ?

– Kako doći u Motovun ? Također preko Višnjana, pa na Tićan, Vižinadu, to je najbliži put ! Uistinu ludo i nezaboravno..

I još crtica o asfaltu i ekologiji:

– finalni asfaltni sloj je totalno drugačiji od onog na dionici preko Lima, Kanfanara do Vodnjana. Ovaj „naš“ je gladak, pun katrana, a to su osnovne karakteristike asfalta koji nije rađen od eruptivnog materijala. Takav glatki asfaltni sloj prisutan je na svim lokalnim prometnicama gdje noću praktički ne vidite bijele linije na cesti i gdje po kiši mislite da vozite na ledu. U svakom slučaju nije dobro za vozače.

– Na svim raskršćima postoji čitava šuma rasvjetnih stupova, tako da izgleda kako su apeli građana na katastrofalno osvjetljenje čvora Kanfanar bili samo apeli u vjetar. Ma koga briga za građane, zar ne ?

Koja je funkcionalnost Y ?

Za lokalni promet minimalna. To je već odavno većini jasno. Jer, ako želite iz Poreča u Novigrad ili Umag, sigurno ćete ići starom cestom koja je dosta kraća, a juriti baš toliko brže na Y i ne možete.

Ako idete iz Umaga u Novigrad, sigurno nećete preko Y, ali niti ako idete iz Novigrada ili Umaga u Buje.

Jedna od posljedica Y biti će znatno opadanje prometa u velikom broju ugostiteljskih objekata koji se sada nalaze uz staru cestu, a nove uz Y ionako ne možete postavljati.

Nastavak foto materijala u slijedećem članku