Izbjegavati ili jesti? Pogledajte koja hrana sadrži opasne tvari
Koncem ožujka u Narodnim novinama broj 33 objavljen je popis Ministarstva poljoprivrede na kojem su nabrojene prehrambene namirnice za koje je potrebna stroža kontrola zbog povećane mogućnosti kontaminacije opasnim tvarima. Na popisu 40-ak namirnica nalazi se mnogo onih koje svakodnevno jedemo poput rajčica, raznih začina, jagoda, graha… Riječ je o hrani iz uvoza koja se, međutim, kako smo provjerili, nalazi na policama većine domaćih trgovina.
Lista narmirnica koja zahtjeva strožu kontrolu
Puno opasnih spojeva
Marijan Katalenić iz analitičkog laboratorija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objasnio je zašto su se sporne namirnice našle na popisu, koja je svrha popisa te koliko su štetni spojevi pronađeni u uzorcima testiranih namirnica.
– Takvim načinom upozoravanja na određenu hranu nastaje obveza inspekcijskih organa koji moraju izuzeti hranu pri uvozu u Hrvatsku. Aflatoksini (koji se najčešće spominju kao sporni, op. a.) ili kao šira grupa mikotoksini metaboliti su plijesni, otrovi koje neke vrste plijesni (više od 300 vrsta) stvaraju da bi zaštitile svoje stanište. Na žalost, aflatoksini su izuzetno toksični za ljude i životinje. Na spomenutom popisu navode se lješnjaci, kikiriki i proizvodi na kojima aflatoksini nastaju tijekom sušenja. Aluminij, jedan od također često navođenih štetnih spojeva, metal koji može doći iz različitih izvora, okoliša, sirovine…, na popisu je, objašnjava Katalenić, jer je izuzetno toksičan i djeluje na živčani sustav uzrokujući bolest sličnu Alzheimerovoj.
Navode se i pesticidi čiji su ostaci u hrani posljedica loše provedenih agrotehničkih mjera i nedovoljne kontrole sustava. Na popisu su se našli i teški metali olovo i kadmij koji polako truju ljude. Tu su i mikrobiološka zagađenja hrane, primjerice salmonela u začinskom bilju koja je posljedica nehigijenskih uvjeta sušenja i upotrebe otpadnog materijala, recimo životinjskog ili ljudskog fecesa za gnojenje. Na popisu se upozorava i na velik broj namirnica koje sadrže bojila sudan. Riječ je o kancerogenim bojilima koja se dodaju u ekstrakte čili-paprike da bi se postigla crvena boja i na taj način privukao potrošač. Na kraju Katalenić upozorava da ostaje otvoreno pitanje kako se odredbe pravilnika primjenjuju i jesu li upute polučile uspjeh jer sve kontrole koštaju pa bi trebalo imati dobru inspekcijsku mrežu kako bi sve funkcioniralo kako treba. No, na najvažnije pitanje, je li takva hrana, koja se nalazi na policama, sigurna za konzumaciju, odgovor nije jednoznačan.
Oduzimanje pošiljki
– Ti proizvodi u određenim uvjetima mogu postati opasni i stoga je ključno da se često i prema pravilima provodi kontrola. Ovi su proizvodi na popisu jer potencijalno mogu sadržavati neke od opasnih tvari! – završio je Katalenić.
U Ministarstvu poljoprivrede kažu je popis preuzet od Europske unije. Tanja Iveković iz Uprave za sigurnost hrane i fitosanitarnu politiku resornog ministarstva kaže da to ne znači da proizvodi na popisu iz određenih zemalja nisu zdravstveno ispravni i kako se ne mogu stavljati na tržište. No, temeljem procjene rizika Europske komisije, koju za nju rade stručnjaci s područja hrane, pojačana je njihova kontrola i u slučaju da se u određenim pošiljkama nađu evidentirane opasnosti, takva hrana sigurno neće dospjeti u trgovine. Svi koji uvoze namirnice s popisa, pa tako i RH, takvu su hranu dužni prijaviti na granici, na kojoj, sukladno odredbama o učestalosti, granična veterinarska ili sanitarna inspekcija – ovisno o kojim je namirnicama riječ – uzima uzorke. Ustanovi li se da sadrže nedopuštene toksine, inspekcija ima pravo oduzeti tu pošiljku, neškodljivo je ukloniti, vratiti u zemlju iz koje je došla i slično, kaže T. Iveković.
Naravno, sve namirnice s popisa mogu dospjeti i do tržnica, gdje se još uvijek rijetko mogu vidjeti propisane deklaracije. No i one su morale proći granicu – i to deklarirane – a ako su u međuvremenu deklaraciju "izgubile", podliježu Državnom inspektoratu i pravilima označavanja nezapakirane hrane, doznajemo od T. Iveković.
Čitajte obvezno deklaracije, a na tržnici budite još oprezniji
Tomislav Lončar iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača kaže kako nije upoznat s ovim problemom, no dao je nekoliko savjeta za potrošače. – Nisam vidio listu, ne znam o čemu se konkretno radi. No potrošači još uvijek nisu zaštićeni na pravi način, trgovački lobiji još su jači od nas. Deklaracije na proizvodima namjerno su napisane sitnim slovima, što nije u skladu s pravilnikom, a često i na stranim jezicima. Državni inspektori također nisu ono što bismo mi htjeli da budu. Tako da potrošačima savjetujem da sami preuzmu inicijativu, pogotovo zato jer danas imaju raznih mogućnosti dobivanja informacija, najviše putem interneta. Gledajte što kupujete, čitajte deklaracije, a posebnu pažnju posvetite rokovima trajanja – savjetuje Tomislav Lončar.
Što se tiče voća, povrća i ostalih namirnica koje se prodaju na tržnici, i s njima valja biti oprezan jer nemaju svi deklaraciju.
– U principu i hrana na placu ima deklaraciju na mjestu gdje im piše cijena. Jedino kumice koje same proizvode u većini slučajeva nemaju nikakvu deklaraciju. Tu postoje gospodarski inspektori koji po tom pitanju poduzimaju mjere. No ja ih na terenu nikada nisam vidio – zaključuju iz HUZP-a.
Hranu termički obrađujte i odvajajte sirovu od kuhane
Hrvatska agencija za hranu navodi pet ključeva sigurnosti hrane. Za početak, najvažnije je održavati čistoću. Perite ruke prije konzumiranja hrane te za vrijeme pripreme hrane. Potom, odvajajte sirovu od kuhane hrane. Sirova hrana može sadržavati opasne mikroorganizme koji se mogu prenijeti na drugu hranu za vrijeme kuhanja. Hranu potpuno termički obradite, jer temeljito kuhanje ili pečenje ubija mikroorganizme. Čuvajte hranu pri sigurnim temperaturama, ne ostavljajte kuhanu ili pečenu hranu na sobnoj temperaturi dulje od dva sata. Uvijek koristite sigurnu vodu ili je prokuhajte kako biste je učinili sigurnom.
Kikiriki u trgovine stiže iz Kine, Srbije i SAD-a
Kao potencijalno opasan na popisu se našao kikiriki iz Brazila koji može sadržavati aflatoksine. U našim trgovinama naišli smo na onaj iz Kine, Srbije i SAD-a.
U vrećicama čaja pesticidi?
Od zelenih i crnih čajeva potencijalno je opasan onaj iz Kine koji smo pronašli i u našim trgovinama. Može sadržavati neke vrste pesticida.
Egipatske naranče na popisu opasnih
U ponudi su naranče iz mnogih država, među kojima smo pronašli i one iz Egipta koje se nalaze na popisu potencijalno opasnih. Mogu sadržavati određene pesticide.
Prve sorte jagoda stižu nam iz Španjolske
Jagode iz Egipta na popisu su se našle zbog nekoliko vrsta pesticida. U trgovinama smo pronašli samo one uvezene iz Španjolske.
Začini uglavnom hrvatskog podrijetla
Listovi korijandra, bosiljka i mente iz Tajlanda na popisu su zbog opasnosti od salmonele i pesticida. U našim trgovinama pronašli smo te začine, ali hrvatskog porijekla.
Piše: Martina Berger Bedić/VLM, Maja Posavec, Nataša Vuk, Jolanda Rak Šajn, vecernji.hr