Vijećnik Stevo Žufić (LGB Rodoljub Kosić) imao je tri pitanja za koja je zatražio pismene odgovore. Zanimalo ga je zašto Turistička zajednica na svojim stranicama i u medijima ne objavljuje podatke o broju noćenja i broju turista na području TZ i može li se zatražiti da se ti podaci redovito objavljuju. Dao je obrazloženje kako je sezona u punom tijeku. Na državnom nivou se stalno objavljuju podaci o turističkom prometu, ali na području TZ Poreča nema tih podataka kao ni na stranicama TZ ni u javnosti. Izgleda kao da se ti podaci taje od javnosti.

Treba istaknuti da je Poreč turistički grad, da je gotovo cijelo malo gospodarstvo vezano direktno ili indirektno za turizam i da mali gospodarstvenici i javnost imaju pravo znati podatke o turističkom prometu. Naime, ove su godine pokazatelji turističkog poslovanja lošiji, Rusi, a izgleda i Nijemci su ozbiljno podbacili i među malim poduzetnicima koji lošije posluju postoji interes za znati takve podatke. Ti podaci interesiraju i ukupnu javnost i nije prihvatljivo da se ne objavljuju.
Sljedeće pitanje vijećnika Žufića odnosilo se na LAG, odnosno zašto LAG Poreštine nije prihvaćen i jel se poslala prijava. Na stranicama Ministarstva poljoprivrede objavljeni su rezultati natječaja za LAG-ove odnosno objavljeno je prihvaćanje i financiranje za Lokalne akcijske grupe (LAG). Iz Istre su prihvaćeni LAG Sjeverna Istra, LAG Središnja Istra i LAG Istočna Istra. LAG Poreštine nije prihvaćen. Znajući da se tim natječajem u Ministarstvu poljoprivrede prihvaća i Strategija lokalnog razvoja, da je to dio sustava za planiranje i provođenje razvoja u Europskoj uniji i da se odobravaju značajna financijska sredstva za funkcioniranje LAG-ova, smatramo to štetnim za cijelu Poreštinu. Tim više što su u sistemu bodovanja za sve projekte koji se prijavljuju na ruralnom području (privatni i javni, za poljoprivredu, za ruralni turizam i sl.) LAG-ovi bitni za dobivanje dodatnih bodova i to 30 bodova od ukupno 100 bodova, a nepostojanje prihvaćenog LAG-a dovodi u podređenu poziciju sve projekte koji se prijavljuju za sredstva sada još IPARD-a a sutra EAFRD-a. Dakle šteta je i financijska, ali i dugoročnija jer će prijavljeni projekti dok se ne formira LAG sa Poreštine biti u lošijem položaju od drugih projekata. I treće pitanje bilo je vezano uz stanje zaduženosti Grada i svih njegovih poduzeća i institucija te informacija o ostvarenju prihoda u prvih šest mjeseci.

Vijećnicu Danijelu Banko Štokovac (IDS) interesiralo je što je sa hotelom Global u Baderni  budući je već nekoliko godina zapušten, bez funkcije i ne zna se tko je vlasnik. Mještani Baderne se zgražavaju zbog takvog izgleda hotela te svakodnevno svjedoče situaciji kada se usred bijela dana krade, odnose se uređaji, oprema, madraci. Hotel je uništen i potpuno devastiran, razbijena u sva stakla i vrata. Da bi se spriječilo daljnje uništavanje objekta u koje se opravdano sumnja da će se pretvoriti u idealno skrovište ovisnika i narkomana, zamolila je da Grad preuzme poteze u rješavanju ove problematike. Predložila je da se stupi u kontakt sa vlasnicima i da se obavijesti o nastaloj situaciji. Spomenula je i bazen pokraj objekta u kojem se nalazi voda, a koje je pravo leglo komaraca i insekata. Potrebno je pozvati službu da se izvrše dezinsekcijske mjere. Jedno od pitanja vijećnice odnosilo se na selo Jakići, odnosno da u popodnevnim i večernjim satima imaju otežanu vodoopskrbu. Predložila je da Grad uputi dopis Istarskom vodovodu kako bi se izlaskom na teren utvrdio problem i provelo provjeru sustava vodoopskrbe u kućanstvima u toj zoni.
–  Gradonačelnik Štifanić odgovorio je da će se stupiti u kontakt sa vlasnikom hotela u Baderni kao i sa Vodovodom  zbog slabe vodoopskrbe sela Jakići.
Također ju je zanimalo u kojoj je fazi projekt rješavanja raskrižja kod benzinske pumpe u Baderni.
– Imamo gotovu projektu dokumentaciju i u tijeku je ishodovanje lokacijske dozvole, odgovorio je gradonačelnik.

Prvo pitanje vijećnika Maurizia Zenarra (LGB Rodoljub Kosić) odnosilo se na gradnju nove škole u Poreču odnosno do kojeg su stupnja odmakli pregovori, jel Grad razmišlja i o alternativnim modelima financiranja projekta, odnosno da li je Grad, na javni poziv Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta od 27. svibnja 2013.g. koji je upućen svim osnivačima, prijavio projektni prijedlog što je ujedno i preduvjet za korištenja sredstava Europske unije.
–  Gradonačelnik Štifanić dao je iscrpan odgovor. Škola Finida je najvažniji projekt za naše građane i djecu u ovom mandatu. Nekoliko je načina izgradnje, a prvi je javno privatno partnerstvo. Grad je jedini predao svu potrebnu dokumentaciju i čekamo da se izračuna komparator koliko bi Grad koštala izgradnja i održavanje škole zajedno sa rješavanjem projektne dokumentacije. Odnos financiranja tog projekta je 45% Grad, a 55% bi sufinancirala država, a u tom projektu nije samo škola Finida i dvorana nego i područna škola Žbandaj sa manjom sportskom dvoranom, naglasio je Štifanić. Drugi oblik je financiranje iz strukturnih fondova EU. Prijavili smo oba projekta kazao je Gradonačelnik dodavši kako nažalost Hrvatska nije još uspjela ispregovarati dio lokacije troškova i u ovom trenutku nismo sigurni hoće li se škola moći graditi iz strukturnih fondova EU. Gradonačelnik je dodao da je na sastanku održanom sa zamjenikom ministra Regionalnog razvoja Jakšom Pulijzem rečeno da je vjerojatno da će se 80% škole moći kandidirati na fondove EU i ako to bude biti će u prosincu ove godine. Treći način je da sam Grad Poreč gradi školu. O svemu tom odlučit ćete vi, Gradsko vijeće, rekao je na kraju gradonačelnik.
Vijećnik Zenarro predložio je da se sjednice Gradskog vijeća snime te da se snimke emitiraju putem lokalne radio postaje kako bi građani dobili informaciju iz prve ruke.- Demokratizacija će se provoditi usvajanjem novog poslovnika rekao je predsjednik Gradskog vijeća Adriano Jakus te zamolio vijećnike da svojim prijedlozima pomognu u stvaranju poslovnika. Sjednice se snimaju, a za emitiranje na lokanom radiju treba se dogovoriti jer se to plaća.
Treće pitanje odnosilo se na proračun, odnosno što će biti učinjeno ako se pokaže da je stanje proračuna loše, na što je Kosić u predizbornoj kampanji i upozoravao?
– Gradonačelnik je još jednom ponovio da misli da ne postoji grad u Hrvatskoj gdje komunalno poduzeće vodi vaš politički oponent.  Stojim iza svake točke, zareza, i onoga što sam rekao na Nadzornom odboru. Znam da je gubitak Usluge 12 milijuna kuna. Vezano za proračun, kazao je, da će ga gradska vlast sanirati u vrlo dogledno vrijeme. I ovaj put su mi građani grada Poreča dali povjerenje i ja ću ga maksimalno iskoristiti i dovesti proračun zajedno sa svojim suradnicima u dobro stanje, a to ćete uskoro vidjeti i rebalansom proračuna za 2014. godinu.

Do kada je dogovoren hvale vrijedan model dodatne ekipe Hitne medicinske pomoći  i je li istina da je isti dogovoren samo do 01.10.2013. godine? Kako se misli organizirati Hitna medicinska pomoć izvan turističke sezone, pitala je vijećnica Dolores Ghersinich (LGB Rodoljub Kosić).
-Detaljan odgovor dala je zamjenica gradonačelnika Nataša Basanić Čuš. Mi nismo tražili reformu Hitne medicinske pomoći i jedan smo od rijetkih gradova koji je prije uvođenja reforme apelirao na svim razinama da se reforma ne uvede, a ako se uvede da se to ne napravi ishitreno i bez dobre organizacijske sheme. To smo radili jer smo u dobrom odnosu sa Istarskim domovima zdravlja, s Hitnom medicinskom pomoći i zato što Grad Poreč sufinancira svoju Hitnu da bi imao standard Hitne medicinske pomoći i prije ove reforme.  U svim svojim apelima i razgovorima postigli smo svoj maksimum koji nam je dozvoljen. U ovom trenutku ekipirani smo na način da je ekipa Hitne medicinske pomoći onakva kakva je bila prije reforme, zahvaljujući tome što Grad Poreč financira i što su ove godine potpisana dva ugovora jer je ministar Ostojić na apel župana Valtera Flega dozvolio da se još nešto financira. U odnosu na 15 zaposlenika koje financira Ministarstvo zdravstva mi imamo 25 zaposlenika Hitne medicinske pomoći i ekipa je onakva kakva je bila prije reforme.
Zašto se u financiranje dodatne ekipe Hitne pomoći ne uključe veliki gospodarstveni subjekti u Poreču i poreštini?
-Porečke turističke tvrtke pokazale su iznimnu spremnost za suradnju, odgovorila je Nataša Basanić Čuš.

Jesu li spasilačke ekipe na plažama Grada Poreča adekvatno opremljene i educirane? Odgovor je dao pročelnik UO za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Damir Hrvatin kazavši kako svi spasioci moraju biti ovlašteni, a ovlaštenje imaju od Crvenog križa. Ukupno imamo osam spasioca koji ispunjavaju sve uvjete.

Vijećnik Mario Ritoša (HSU) imao je pitanja vezana za komunalni odjel. Naime zanimalo ga je kada stupa na snagu novi zakon o gospodarenju komunalnim otpadom i je li Grad Poreč napravio plan o gospodarenju otpadom. Također je tražio odgovor postoji li procjena koliko sada recikliramo u gradu i kakve se pripreme vrše za bolje selektiranje te na koji se način namjerava educirati i informirati građane po pitanju selektiranja otpada. Koliko se planira sredstava za ulaganje u infrastrukturu za rješavanje tog problema.
-Grad Poreč kao jedan od vodećih turističkih gradova i dalje će nastojati da i u zbrinjavanju otpada bude prethodnik. Zajedno sa Fondom za energetsku učinkovitost Grad Poreč će raspisati natječaj jer je prvi napravio pripremni dio dokumentacije koji se tiče pretovarne stanice zbrinjavanja otpada u Kaštjunu te se nakon toga ide u selektiranje kako bi troškovi zbrinjavanja bili što manji, odgovorio je pročelnik UO za komunalni sustav Milan Laković. Ova tema je opširna pa je predloženo da se na sva pitanja detaljno i kvalitetno odgovori pismenim putem.

Grad Poreč, www.porec.hr