Prema njihovim saznanjima, u tijeku su nastojanja francuske multinacionalne korporacije Suez da privatizira hrvatske vodne resurse, a DC tvrdi da nedavno osnovana tvrtka Istarski vodoopskrbni sustav prikupljenim inicijalnim novcem građana želi dobiti od Europske banke za obnovu i razvoj kredit za privatizaciju, prodaju ili ustupanje nepovoljnom koncesijom cijeli sustav vodoopskrbe u Istri. Prema našim, pak, saznanjima francuski je Suez vodeća među svjetskim tvrtkama koje se bave privatnom vodoopskrbom, odnosno kupovinom ili koncesijom izvora pitke vode koju potom prodaju stanovnicima. Prije 15-ak godina privatne vodoopskrbne usluge postojale su u svega 12 svjetskih država, a danas postoje u 56 i opslužuju 545 milijuna ljudi, ili 9 posto svjetske populacije, a "težina" posla se procjenjuje na 500 milijardi dolara. Veliku većinu tržišta imaju svega tri europske korporacije: Suez opslužuje 117,4 milijuna ljudi, na drugom je mjestu francuski Veolia Enviroment s tržištem od 108,2 milijuna, a treći je njemački RWE s 69,5 milijuna kupaca. Suezovi su predstavnici već pohodili Osijek i Split te je očito da im je na meti Hrvatska, ne samo zbog vodnih resursa, već i ostalih komunalnih poslova. Privatizacija "državnih" voda uglavnom donosi njeno poskupljenje i manju dostupnost siromašnijim građanima, ali su pritisci iz europskih i svjetskih, posebice monetarnih institucija vrlo veliki, a Hrvatska na tom području ima što "dati". Mogućnost privatizacije vodnih resursa već je i dulje vrijeme predmet rasprava, pri kojima protivnici privatizacije ističu da je voda već danas strateški resurs nad kojim se ne smije ostati bez nadzora.

(MBM, Barkun)