Poreština je vjerojatno jedan od najživahnijih dijelova ne samo Istre, nego i Hrvatske, kada je riječ o kupoprodaji nekretnina, mahom zemljišta – zbog primorske pozicije i tržišta gladnog stanova i kuća za odmor, ali i zbog fokusiranja lokalne samouprave na građevinske investicije. Porečke gradske vlasti dobile su u posljednjih nekoliko godina pravo gradnje na državnom zemljištu na kojem je dijelom nikla sportska dvorana Žatika, a na sličan način, uz simboličnu nadoknadu, dobili su i pravo gradnje osnovne škole na Finidi (koja još nije započeta jer nema novca).
Poreč je od države dobio na poklon 237.000 četvornih metara zemljišta na Facinki, kojim je upravljao Hrvatski fond za privatizaciju, a bilo je procijenjeno na 12,7 milijuna kuna. Jedini uvjet bio je da Grad proda to zemljište, nakon donošenja prostorne dokumentacije koja će povećatl cijenu, te od toga novca financira gradnju dvorane na Žatiki, osnovne škole, obilaznice. Računica koju je gradonačelnik Edi Štifanić iznio bila je: zemljište će prodati za 219 milijuna kuna, projekti koje se Grad obvezao financirati tom prodajom iznose 195 milijuna kuna i ostaje još 25 milijuna za gradnju bazena i kupnju palače Vergottini. Grad je do sada prodao 60-ak tisuća kvadrata zemljišta na Facinki za ukupno oko 13,6 milijuna eura, koliko je i planirao, Najbolja prodajna cijena bila je 350 eura po četvornom metru, koliko je platio Lidi za najmanju parcelu. Vremenom je cijena padala pa je najveća parcela za Histria Mall postigla tek 200 eura po četvornom metru.
Od investicija koje je trebalo pokriti prodajom ovog zemljišta realizirane su dvorana i obilaznica, a na Facinki je Grad morao izgraditi komunalnu infrastrukturu, uključujući pristupne putove i raskrižja. Gradnja škole nije ni započela, premda je građevinska dozvola odavno pravomoćna  jer nema novca. Čeka se još jedna kapitalna prodaja zemljišta i idejnog projekta stambeno-poslovne četvrti pod imenom Staro nogometno igralište koje je Grad procjenjivao na 50 milijuna kuna na dva neuspješna natječaja.
Lani je Grad prodao i inkasirao građevinsko zemljište u Gornjim Špadićima nešto veće od četiri tisuće četvornih metara za 725 tisuća eura, za gradnju zdravstvene ustanove, a u Novoj Vasi i Poreču benzinske crpke Petrolu Hrvatska za ukupno 910.000 eura.
Bez ponuda je na natječaju ostao hektar građevinskog zemljišta u Srednjim Špadićima, od čega je planirano inkasirati 1,8 milijuna eura, parcela u Kosinožićima za 144.000 eura i u Novoj Vasi po 87 tisuća eura. Puno se prodaje, a novac je predviđen za kapitalne projekte. U međuvremenu, Grad finalizira i kupnju palače Vergottini, zajedno s porečkom i pulskom biskupijom, koju bi trebali "platiti" građevinskim zemljištem i poslovnim prostorima. Ali, dok je gospodarstvo u krizi, investicije se polako ostvaruju, a zemljište sve teže prodaje.
Zbog planirane, a neostvarene prodaje nekretnina u gabuli je i vižinadski proračun – mahom zato jer su dvije bivše školske zgrade (u samoj Vižinadi i u selu Bajkinima) i dalje blokirane, a novac od njihove prodaje planiran još prije nekoliko godina. Kriza u gospodarstvu i sve nepovoljniji uvjeti kreditiranja stanogradnje utjecali su i na prodaju građevinskih parcela za obiteljske kuće u Zabregima.
U Svetom Lovreču je zastoj u prodaji građevinskih parcela paralizirao nastavak gradnje kanalizacije.
A na primjeru Općine Višnjan najbolje je ilustrirana povezanost prodaje općinskih nekretnina i investicija.
U onim općinama u zaleđu Poreča, koje ne uspijevaju prodati, nema niti investicija, jer nemaju drugih izvora financiranja. Jedino Vrsar i Funtana za sada svoje "obiteljsko zlato" drže pod sigurnim ključem – imaju dovoljno drugih prihoda, a i zahvaljujući razvoju turizma, riješile su osnovnu komunalnu infrastrukturu – za razliku od Svetog Lovreča ili Vižinade, koji najviše kaskaju za ostalim jedinicama lokalne samouprave na području bivše općine Poreč.

S. Matejčić, Glas Istre