Na temelju ankete koju je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi provelo 2003. godine u zdravstvenim ustanovama, zavodima za javno zdravstvo i domovima zdravlja, godišnje nastane 19.521 tona medicinskog otpada, od čega je 2.733 tone opasno. Po količinama opasnog otpada Istra je na trećem mjestu, sa 125 tona godišnje. Najviše otpada stvaraju zdravstvene ustanove u Gradu Zagrebu (1.038 tona) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (148 tona).

Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić donijela je Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom. Njime se propisuje da su sve osobe koje kroz svoju djelatnost stvaraju medicinski otpad, dužne takav otpad odvojeno skupljati i privremeno skladištiti te ga predati ovlaštenom sakupljaču. Samo deset posto bolnica i ostalih zdravstvenih ustanova postupa s otpadom u skladu s naputkom Ministarstva, a 60 do 70 posto ustanova provodi razvrstavanje te posjeduje sekundarno skladište za opasni otpad.

Patološki se otpad zbrinjava u bolnicama i krematorijima, a kemijski se ne obrađuje na odgovarajući način, već se najveći dio ispušta u kanalizaciju. U sklopu bolnica radi samo 11 postrojenja za termičku obradu medicinskog otpada, a problem je i što u Hrvatskoj nema dovoljan broj tvrtki koje se bave njegovim konačnim zbrinjavanjem.

Osim na bolnice i sve liječničke, stomatološke i veterinarske ordinacije, ljekarne i ambulante, Pravilnik o medicinskom otpadu odnosi se i na domove za starije i nemoćne, kozmetičke, pedikerske i slične salone, pa čak i salone za tetoviranje, piercing i akupunkturu, zatim na hranilišta za životinje, zoološke vrtove te sve ostale djelatnosti u kojima se stvara takav otpad.

Oštri predmeti morat će se skupljati i zbrinjavati odvojeno od ostalog otpada, u otpornim spremnicima. Patološki otpad, kao što su dijelovi ljudskog tijela i slično, pod posebnim uvjetima spaljivat će se u krematorijima ili zakapati na grobljima.

Osim u zdravstvenim ustanovama, neke vrste medicinskog otpada nastaju i u kućanstvima. Pravilnikom je stoga propisano da su ljekarne dužne preuzimati stare lijekove i sličan farmaceutski otpad, neovisno o podrijetlu. Medicinski otpad koji nije moguće zbrinuti u Republici Hrvatskoj mora se izvoziti, a zabranjuje se odlaganje opasnog medicinskog otpada na »obične« deponije.

M. Jerin, Glas Istre