Poglavarstvo Istarske županije na posljednjoj je sjednici predložilo niz poticajnih mjera neophodnih za realizaciju programa gradnje golfskih igrališta s pripadajućim sadržajima u Istri, ali i šire. Naime, jedan od prvih investitora koji je ovih dana namjeravao početi graditi golf-igralište, Skiper hoteli iz Savudrije, neugodno se iznenadio kada je saznao da na investiciju od osamdeset milijuna kuna za golfski teren s 18 rupa na 80 hektara površine treba platiti 265 milijuna poreza i doprinosa Državi i lokalnoj zajednici. Reagirali su pismom upućenom nadležnom Ministarstvu, koje su prethodno i posjetili, istarskom županu i Gradu Umagu. Ministar Kalmeta obećao je brzo rješenje, a županija je otišla korak dalje i "operacionalizirala" problematiku. No kako sama nema nadležnosti niti participira u naplati dažbina, konkretne preporuke uputila je Vladi jedinicama lokalne samouprave na čijem bi se području u Istri trebalo izgraditi 22 od 66 golfskih terena iz Vladina programa. Predložene olakšice odnose se uglavnom na davanja za šumsko zemljište, vodni doprinos, komunalni doprinos te pojednostavljenje pribavljanja građevinske dokumentacije. Kada je riječ o korištenju šuma ili šumskog zemljišta u državnom vlasništvu zbog izgradnje pratećih sadržaja golfskih igrališta utvrđenih lokacijskom dozvolom ili detaljnim planom uređenja prostora, predlaže se da se ono izdvoji iz šumsko gospodarskog područja i prenese pravo vlasništva na investitora, odnosno da se za izgradnju samog golf-igrališta dade pravo služnosti na 40 godina, uz naplatu jedne kune po hektaru za cijelo vrijeme trajanja služnosti. Vodni doprinos i naknadu za uređenje voda, predlaže se, za golf-igrališta i prateće objekte treba ukinuti

Preporučuje da se da se golf-igralište, kao jednostavna građevina, može graditi na temelju lokacijske dozvole i idejnog projekta, a bez građevinske dozvole, i na kraju da se u postupku izvlaštenja zemljišta u privatnom vlasništvu u zoni zahvata izgradnje golf-igrališta postupa maksimalno hitno. Preporuke Županijskog poglavarstva lokalnoj samoupravi odnose se na plaćanje vode, komunalni doprinos i naknadu i na cijene zemljišta u vlasništvu gradova i općina. Kako golf-igralištima treba mnogo vode, preporučeno je se da se koristi više sporednih izvora: pročišćene otpadne vode, postojeći vodoopskrbni sustavi i prirodni izvori koji se trenutno ne koriste, rijeke, jezera, podzemne vode (za što treba ishoditi koncesiju), desalinizacija mora i tek na kraju viškovi vode iz vodovodnog sustava, ali samo od ponoći do 6 sati, i to po cijeni od najviše jedne kune po prostornome metru. Komunalni doprinos plaćao bi se kao i za sve slične objekte, a za samo golf-igralište u jednokratnim paušalnim iznosima (s obzirom na broj rupa) od 700.000 do dva milijuna kuna. Komunalna naknada za prateće objekte, pak, trebala bi biti na razini ostalih sličnih turističkih objekata, a za samo golf-igralište ne bi se plaćala. Zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave davala bi se na korištenje za gradnju golfskih igrališta pod jednakim uvjetima pod kojma ga daje Država. Zalaganje Poglavarstva Istarske županije da se investicije u golf rasterete i dijelom oslobode davanja obrazlažu se prvenstveno orijentacijom Vlade na podizanje kvalitete hrvatskog turizma kao strateške razvojne grane. Pa, iako je odluka o golf-programu donesena još 1999., zbog teškoća koje želi eliminirati Poglavarstvo Istarske županije do sada nije izgrađen nijedan teren, dva se počinju graditi u Istri, a naznake su da bi uskoro moglo krenuti i treće, i to na području Plave i Zelene lagune u Poreču

gradpula.com (Agneza Urošević/Poslovni dnevnik)