Govoreći o neionizirajućim zračenjima i njihovoj posljedici na zdravlje tijekom okruglog stola koji je u Circolu organizirala istarska podružnica Hrvatskog liječničkog zbora, eminentni predavači i gosti složili su se da su ta zračenja štetna, no na pitanje u kolikoj mjeri još nema pravog odgovora budući da su brojne studije kontradiktorne i ovise o tome tko ih financira.

»Hrvatska ima zakonsku regulativu da ministar zdravstva jest donio Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskog polja i to upravo zahvaljujući istarskim saborskim zastupnicima«, rekao je inženjer Rade Čuturilo. Međutim, pod utjecajem vlasnika mobilne telefonije donesen je s većim graničnim razinama no što je bio predložen. Tako danas Hrvatska ima veće granične razine od Švicarske, Rusije, Kine ili Italije, a manje tek od Njemačke.

– Bilo bi bolje da smo kopirali primjer švicarskog pravilnika, jer on štiti ljude, a pogotovo djecu budući da su studije dokazale da ta zračenja utječu negativno na koncentraciju djece i njihovo razmišljanje. U Europi postoje znanstvene studije da elektromagnetska polja mogu oštetiti i DNK. Švicarska, koju uzimam za primjer, odluku o zaštiti decentralizirala je pa tako kantoni samostalno donose odluke o zaštiti svojih građana. Tko nas štiti? Nitko. Moje je uvjerenje da kod nas nema zaštite jer se antenski sustavi postavljaju bespravno gdje stignu, a ti isti operateri u svojim zemljama ne bi mogli o tome niti pomisliti.

Mi nažalost nemamo centralnu instituciju koja bi vodila računa o tome gdje se postavljaju. Operateri, doduše, tvrde da su njihovi sustavi u redu i ja se slažem, ali za svaki sustav pojedinačno. Mislim da ih ipak treba promatrati skupno. Primjerice, na Velom Vrhu ili na zgradi na Vidikovcu na jednom mjestu postoji više od desetak antenskih sustava koji imaju takozvano skupno djelovanje i o tome treba pričati. Ali o tome računa treba voditi i lokalna vlast, a u Puli to nije slučaj, tvrdi Čuturilo.

Neurolog Egidio Gregorović pridružio se tezi o štetnosti po zdravlje govoreći o istraživanju koje je pratilo utjecaj zračenja na biološka tkiva, pogotovo centralni nervni sustav. O dvije studije koje ukazuju na štetnost zračenja govorio je i epidemiolog Dragan Prpić.

Danas se prodaje gotovo sve, pa i zemlja i voda. Zrak je ostao još jedino općedruštveno dobro koje pripada svima i koje valja zaštititi. Obje studije, jedna provedena 2002. u francuskom Institutu »Louis Pasteur« i druga provedena 2004. u jednom njemačkom gradiću imale su zadatak utvrditi postoji li veza između nastanka karcinoma i blizine baznih stanica (odašiljači raznih operatera mobilne telefonije i antenskih sustava, op. a.).

Njemačka je studija dokazala da je pojava malignih tumora proporcionalna blizini življenja kod bazne stanice. Tako su unutar zone od 400 metara oko baznih stanica stanovnici obolijevali osam godina ranije nego oni u udaljenijim zonama i u pet godina imali su trostruko veći rizik da obole od malignih bolesti u odnosu na udaljenije stanovnike.

Francuska je studija ispitivala 18 nespecifičnih simptoma poput glavobolja, teškoća sa snom i drugih u odnosu na blizinu bazne stanice. Rezultat je da unutar 300 metara od bazne stanice zračenje povećava umor, glavobolje, poremećaje sna, nelagodu, unutar sto metara uzrokuje uznemirenost, poteškoće s pamćenjem i smanjuje libido, a uzrokuje čak i neke oblike depresije. Stoga je preporuka tih studija bila da radi zaštite zdravlja ljudi najmanja udaljenost bazne stanice od zone stanovanja mora biti 300 metara i da u blizini ne smiju biti smještene bolnice, ni škole, ni vrtići, ni stambene zgrade, rekao je Prpić.

Tijekom rasprave koja je uslijedila, dr. Edoardo Giudici ustvrdio je da smo sami krivi, jer ljudi dozvoljavaju postavljanje antenskih sustava praktički u svom dvorištu, pa je tako jedan odašiljač postavljen i u samoj bolnici. Složio se s tezom da danas interesi profita diktiraju rezultate studija te kao primjer naveo predstojeći Kongres o zaštiti zraka koji će se održati u Zadru, a koji sufinancira Ekonerg, dakle firma koja je dala pozitivno mišljenje o Rockwoolu.

– Hrvatska je, a pogotovo Istra, postala odlagalište otpada Europe. U Holcimu, primjerice, spaljuju gume i istrošene boje, a nitko nikada nije rekao kako taj otpad, koji se u 20 do 30 posto ugrađuje u cement Holcima, utječe na ljudsko zdravlje kada se primijeni kao materijal u gradnji kuća. Pitam se zašto to ne rade Nizozemska i Švicarska. »National Geographic« prenio je sliku Plomina kada se taj časopis kod nas i nije mogao kupiti, sada nam dolazi Rockwool. Dokle tako?, zapitao se dr. Giudici.

Dr. Prpić se založio da upravo Istra napravi taj »proboj« u Hrvatskoj i zatraži regionalnu zaštitu populacije od mogućih rizika zračenja upravo primjenjujući princip opreza, odnosno preventive. Uz to, Županiji će predložiti da definira tabelu graničnih vrijednosti koje će vrijediti u Istri te da zabrani mogućnost da operateri izravno dogovaraju ugradnju antenskih sustava s građanima, već da to mora ići preko jedinica lokalne samouprave.

Dr. Lucijan Mohorovičić založio se, a ostali prihvatili i to usvojili kao zajednički zaključak, da bi se medicinari trebali aktivno uključiti u izradu ekoloških studija ili da bi ih barem trebali dobiti na uvid. To će podružnica i službeno zatražiti od svojih krovnih organizacija, Hrvatske liječničke komore i Zbora liječnika, ali i od Županije.

Prvi korak brige o zdravlju počinje u kući