Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić pismeno je zatražio početkom ovog tjedna, u ponedjeljak, od predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Grge Ivezića da mu do 15. rujna dostavi podatke o privatizacijama u kojima sva imovina tvrtki nije bila na popisu imovine u elaboratu o pretvorbi. Glasnogovornica Odvjetništva Martina Mihordin je, osim što je potvrdila tu vijest, izjavila da su zatraženi podaci koje će tužiteljstvo proučiti i potom odlučiti o daljnjim koracima.

Mediji su jučer objavili neslužbenu informaciju da se tužiteljstvo na to odlučilo nakon »Maestra«. U toj antikorupcijskoj akciji su zbog primanja mita uhićena trojica potpredsjednika HFP-a, a tada se potvrdilo da u provedbi Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća i Zakona o privatizaciji postoje određeni propusti zbog kojih je oštećena država.

Državno odvjetništvo zabrinjava što znatan broj nekretnina obuhvaćenih pretvorbom nije procijenjen i što se dio državne imovine nalazi u nečijem posjedu bez pravne osnove. Neki su mediji objavili da čak pola imovine tvrtki koje su privatizirane nije navedeno u elaboratima o pretvorbi, što znači da je polovica nekretnina nezakonito došla u ruke nekih pojedinaca. Stoga se sada smatra da je tako bilo moguće kupiti tvrtku za puno nižu cijenu jer je u elaboratima jednostavno preskočen pokoji komad zemlje ili druge nekretnine, a novi su vlasnici svoja poduzeća nakon toga uglavnom upisivali u zemljišne knjige kao vlasnike svih nekretnina.

Jedan medij iznosi da je u 164 slučaja uočeno da imovina ponuđena na prodaju nije bila u skladu s imovinom u elaboratu. Državni ured za reviziju od svibnja 2001. do rujna 2004. proveo je reviziju pretvorbe i privatizacije 1.556 tvrtki. Ukupno je utvrđeno 1.936 nepravilnosti, od kojih 1.215 nije imalo obilježje kažnjivog djela, odnosno nisu propisane sankcije.

Tek je 75 poduzeća dobilo posebno mišljenje revizije kojim je potvrđena ispravnost njihove pretvorbe i privatizacije. Državni su revizori podnijeli 71 kaznenu i 78 prekršajnih prijava te 107 prijava u obliku izvješća sa svim elementima kao i kaznenu prijavu. Do danas nije poznat ishod tih prijava.

Među privatizacijama kompanijama u čije elaborate nije bila uključena sva imovina najspornijima se čine hotelski kompleksi, a Državno odvjetništvo je navodno HFP-u uputilo pitanja o sudbini 20 milijuna četvornih metara obalnog zemljišta. Prema nalazima državne revizije, gotovo niti jedna privatizacija hotelske tvrtke nije potpuno u skladu sa zakonom, a kao primjere mediji su jučer navodili Agrolagunu, Arenaturist, Istraturist, Jadran-turist (sada u sastavu Maistre), Plavu lagunu, Rivieru Poreč… koje su danas u većinskom vlasništvu Agrokora, Goldman Sachsa, Adrisa, obitelji Lukšić i Dom Holdinga, a kao »možda upetljane« mediji spominju i Zagrebačku i Hypo Alpe-Adria banku.

Upitan da komentira navode medija o spornom stjecanju zemljišta od strane novih vlasnika, a što nije ušlo pretvorbeni kapital, predsjednik Hrvatske udruge hotelijera i Uprave Riviere Poreč Franco Palma je najavio da će se danas udruga hotelijera i kampera očitovati o tim navodima.

Paulo Gregovorić, Glas Istre