OTVORENO PISMO
Povodom nedodijeljivanja općinske nagrade za životno djelo Attiliu Tomzu

            Krivnjom poglavito jednog čovjeka, načelnika Općine Funtana Tomislava Čoge, uskog kruga njegovih suradnika, Općina Funtana, upravo na svoj dan, dan svetog Bernarda, čini veliku nepravdu i uvredu Attiliu Tomzu, zasigurno najzaslužnijoj osobi u povijesti Funtane zadnjih šezdesetak godina, te time indirektno vrijeđa i većinu današnjih stanovnika Funtane kao i sve one koji su gradili i razvijali ovo mjesto od kraja Drugog svjetskog rata pa sve gotovo do današnjih dana.
            Attiliu Tomzu se uskraćuje nagrada za životno djelo, a u "zamjenu" mu se daje nagrada "Sveti Bernardo", za ostvarenja u zadnje dvije godine, što je potpuna besmislica, trulo politikanstvo i "mazanje očiju" građanima, budući da je zadnjih godina naš barba Tilio miran penzioner, društveno gotovo neaktivan i s vrlo velikim zdravstvenim problemima, dakle bez društveno značajnih ostvarenja koja bi ga kvalificirala za (godišnju) nagradu "Sveti Bernardo".
            Ima više ljudi u Funtani koji zaslužuju nagradu za životno djelo i vjerujemo da će je više manje svi i dobiti u nekoliko slijedećih godina. Nitko je, međutim, ne zaslužuje više od Attilia Tomza! To znamo i mi iz IDS-a koji smo ga kandidirali za nagradu za životno djelo, to zna i velika većina ljudi u Funtani. To čak vjerujemo da znaju i vijećnici vladajuće koalicije (ili barem dio njih) koji su svojim glasom onemogućili naš zadnji pokušaj da pokušamo spriječiti tu blamažu za čitavu Općinu. Naime, predložili smo na samoj sjednici da se barba Tiliju ipak dodijeli nagrada za životno djelo, ali naših je pet ruku ostalo u manjini. Šest vijećnika koji nisu podržali naš (Ideesov) prijedlog i bili "suzdržani" su: Tomislav Barišić, Zvonimir Čoga, Dean Borovac, Hari Borovac, Elena Morellato i Laris Ritoša. Neka im je na ponos, čast i dugo sjećanje ispred sveukupne funtanjanske javnosti!
            Protiv je Čoga i njegova ekipa, iz osobnog animoziteta, osvete, zlobe, nagomilanih kompleksa. Zbog tog otužnog i sramotnog stava nemoguće je postići konsenzus u Funtani čak i u prilici koja bi trebala biti svečarska, dostojanstvena, prožeta ponosom i zajedničkom pripadnošću našoj Funtani.
            Attilio Tomaz je osnovao Ribarsku zadrugu i Nogometni klub Funtana 1948. godine; kroz višedesetljetni rad u tim institucijama ali i u Turističkom društvu Funtana, autokampu Puntica (kojeg je također gradio i osnivao) te u društveno-političkim organima tadašnje Općine Poreč i Mjesne zajednice Vrsar te drugih administrativnih formi koje su kroz godine nastajale i nestajale, toliko je zadužio Funtanu da je nagrada za životno djelo minimum koji mu ovo mjesto duguje. On i samo on može biti prvim dobitnikom te nagrade, jer većina infrastrukture koju danas imamo u našem mjestu jest rezultat njegovog rada i zalaganja, jer je bio idejnim i organizacijskim začetnikom privrednih grana koje su i danas osnovne (i gotovo jedine) privredne grane u Funtani – turizma i ribarstva, jer je Funtana u njegovo vrijeme dobivala "Zlatne amfore" kao najturističkije mjesto na čitavoj tadašnjoj jugoslavenskoj obali, dok posljednjih par godina nije ni u konkurenciji za turističke nagrade, jer je na svojim plećima desetljećima nosio Nogometni klub Funtana kao glavno društveno okupljalište generacija Funtanjana. Većina bi mjesta ne samo kod nas, nego i u čitavom svijetu takvoj osobi digla spomenik, a naša je vlast toliko jadna da ga na patetične i loše argumentirane načine pokušavaju diskreditirati.
            Montiraju priču o navodnoj Tomčevoj krivici za promjenu granica između katastarskih općina Poreč i Funtana što je ništa drugo nego vrijeđanje zdrave pameti građana Funtane, i po pitanju političke i društvene relevantnosti i značaja pojma "katastarske općine" koja je čisto tehnički pojam i cjelina, i po pitanju konteksta vremena u kojem se navodni Tomčev "grijeh" dešavao, 1976. godine. Dali itko imalo realan, dobronamjeran i stariji od petnaestak godina može iskreno vjerovati da je jedan pojedinac iz Funtane, delegat, odbornik ili što već, mogao u to vrijeme izmijeniti ili spriječiti odluku Skupštine Općine Poreč?!
            Svatko tko nešto radi, ponekad i griješi. Ni Attilio Tomaz tu nije i ne može biti iznimka, naročiti iz razloga što je on za dobrobit svog mjesta radio gotovo šezdeset godina. Stavimo li, međutim, na vagu njegove zasluge i greške odnosno propuste, nesumnjivo je na koju će stranu prevagnuti.
            Iznoseći i argumentirajući slučaj Attilia Tomza ne želimo ni na koji način umanjiti zasluge svih ovogodišnjih općinskih laureata. Smatramo da su svi oni svoje nagrade itekako zaslužili i od srca im na njima čestitamo! I Anamariji Borovac, za njene ogromne zasluge u humanitarnom radu ali i u sportskom životu Funtane; i uspješnoj mladoj glazbenici Ani Liović; i autoru "Funtanjanskog rječnika" Alexanderu Selmanu; i velečasnom Mladenu Matiki koji napušta našu zajednicu; i pokojnoj teti Desi Bilandžić koja je nažalost preminula dva dana prije dodjele zasluženog joj priznanja za dugogodišnji rad i doprinos u funtanjanskoj župi.
            Barba Tiliju poručujemo: Vi ćete Vaše zasluženo priznanje sasvim sigurno jednog dana dobiti, a iskreno se nadamo da će za to biti prilike već iduće godine. Pokušali smo i ove, nismo uspjeli. Pravda će biti zadovoljena!
            Načelniku Čogi i onima koji su mu asistirali u ovoj prljavoj raboti poručujemo da se mogu samo sramiti, iako nakon niza afera i postupaka suprotnih bilo kakvom poštenju i moralu sumnjamo da su uopće sposobni za taj vid ljudske emocije.

S poštovanjem,

Klub vijećnika IDS-a:
Marin Tonković (predsjednik)
Eugen Fabris
Đankarlo Milokanović 
Mirna Grgeta (SDP)
Marin Grgeta