O kruzing turizmu kao dobroj investicijskoj odluci bilo je riječi na nedavnom predstavljanju dviju studija koje su za Lučku upravu Poreč izradili Alen Jugović i Vlado Frančić, docenti Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Studijama je obuhvaćeno stanje i budući pravci razvoja luke Poreč u funkciji kružnih putovanja te perspektive razvoja kruzing turizma, a rezultate su izrađivači prezentirali predstavnicima Turističke zajednice, Udruženja obrtnika, policije, carine i Istarske županije.
Porečka je luka Studijom održivog razvoja kruzing turizma Republike Hrvatske predviđena kao najsjevernija luka ticanja na Sjevemorn Jadranu, što znači da nije polazišna, već jedna od destinacija na krstarenju, i to za male i srednje kruzere.
Predviđa se da bi ti brodovi luksuzne (premium) klase u istom trenutku u Poreč mogli dovesti od 500 do 1.000 posjetitelja. Iznijet je i podatak da je tijekom 2011., prosječna potrošnja takvih gostiju u Rovinju iznosila 38,8 eura, od čega 18,8 eura za kupovinu te 10,2 eura u ugostiteljskim objektima. Očekivani gospodarski utjecaj su Jugović i Frančić ilustrirali primjerom broda srednje veličine – od 196 metara s 200 putnika, ustvrdivši da bi prihodi od pristojbi i naknada koje pružaju luka i drugi subjekti te potrošnje njegovih putnika i posade mogli iznositi nešto više od 85 tisuća kuna. Ukazali su na potrebu motiviranja međunarodnih kompanija da svoje kruzere u luci zadrže što duže (trenutni je prosjek u Hrvatskoj 5 sati), što je moguće potaknuti ponudom zanimljivih razgledavanja, izleta i drugih sadržaja, te usklađivanja interesa i uske suradnje Lučke uprave, gradskih, županijskih i drugih institucija, ustanova, turističkih djelatnika i gospodarstvenika.
Prvi bi idući korak, stoga, trebao biti formiranje Poreč kruzing centra u sklopu gradske uprave ili TZ-a – upravljačkog, savjetodavnog i koordinacijskog tijela za upravljanje kruzing destinacijom.
Predsjednik upravnog vijeća Lučke uprave Poreč Eđidio Kodan naglasio je da im je cilj na najbolji mogući način iskoristiti taj vid turizma bez ugrožavanja čistoće mora i priobalja.
– Kruzeri su dosad u manjem obimu dolazili u našu luku. Rovinj i Pula su u tom segmentu daleko ispred nas. To nas je, između ostalog, potaklo da krenemo s novim ciklusom u razvoju luke i nastojimo postati prisutniji na svjetskom tržištu, pred kompanijama koje su dosad dovodile takve brodove u Hrvatsku. Medu početnim aktivnostima su i studije koje su sad u završnoj fazi. S obzirom na sve što luka Poreč očekujemo da će se slijedeće godine broj kruzera povećati, a kruzing turizam, koji je koncentriran izvan glavne sezone, poboljšati, rekao je ravnatelj lučke uprave Željko Čorak.
Izgradnjom novog dijela rive kod hotela Palazzo stečeni su uvjeti za privez kruzera do 100 metara, s gazom do 4,5 metra (za koje ima mjesta i na carinskom gatu), dok je vanjsko sidrište s dva mjesta predviđeno za prihvat onih dužih od 200 metara. Tranzitni je vez moguće koristiti za brodice koje će putnike prevoziti na obalu.
Prema riječima Alena Jugovića, studijama su dane smjernice, a na zainteresiranima je u kojoj će ih mjeri slijediti. "Najvažnije je da smo pokazali kako postoji više od mogućnosti da Poreč postane kruzing destinacija. Želja je potaknuti ono što se događa u drugim gradovima gdje ovaj vid turizma stvara dodatne prihode, proširuje sezonu i utječe na samu destinaciju. Lučka uprava je već napravila određene projekte vezane za prijevoz putnika autobusima i organizaciju jednodnevnih izleta, koji bi trebali uključivati čitavu Istru, objasnio je, napominjući i da se 12 do 20 posto putnika kasnije vraća u destinaciju u vlastitom aranžmanu.
Upitan za ekološki aspekt ove priče, istaknuo je da je u početku dovoljno koncentrirati se na kvalitetan prihvat brodova i ponudu za putnike, a u daljnjoj fazi, s većim brojem kruzera, treba planirati razvoj koji neće negativno utjecati na okoliš ni na stacionarni turizam.

Kristina FLEGAR, Glas Istre