U vrijeme krize, sve manje građana Hrvatske novac izdvaja za kvalitetne domaće namirnice, posebno nakon što su na police trgovačkih lanaca došle one mnogo jeftinije, iz europskih zemalja, javlja Al Jazeera.

Najbolje to osjete maslinari, kojima se zbog troškova proizvodnje ne isplati prodavati ulje za manje od deset eura, dok ono španjolsko košta i dvostruko manje.

Najveći problemi su proizvođači koji u prosjeku imaju tek stotinjak stabala, te loše organizirana prodaja koja se uglavnom događa na kućnom pragu.

Hrvatska i ima oko četiri i pol milijuna stabala maslina, na godinu se proizvede oko pet tisuća tona ulja, što nije dovoljno ni za domaću potrošnju.

Tako je lani izvezeno samo 160 tona ulja vrijednog milijun i po eura, a uvezeno ga je gotovo 12 puta više.

Od ulaska u Europsku uniju, kažu maslinari, za sada, imaju više štete nego koristi.

Ivo Lučić iz Hvara ima 658 stabala koja na godinu daju oko dvije tone ulja.

Poznaje svaku maslinu, jer ih ubire sam s obitelji i pokojim prijateljem.

Kada bih platio radnike, kaže, ne bi imao računicu. Pogotovo sada, nakon otvaranja granica, kad je europsko maslinovo ulje preplavilo hrvatsko tržište. Litra uvoznog košta oko 4 eura, a hrvatskog ulja oko 10.

“Mi možemo proizvoditi kvaliteti, ali ne možemo podnijeti cijenu koju postavlja sada ili Europska unija ili tržište. Kad bi to sve sabrao, meni bi trebala jedna tona ulja da pokrijem troškove. Bez troškova rada”, kaže Ivo Lučić, za Al Jazeeru.

Velika prepreka je i kriza, kažu u jednoj hvarskoj uljari. Ekstra djevičanska kvalitete kojom se hvale, prosječnom kupcu – malo vrijedi.

Ulazak u Europsku uniju za maslinare bio dvosjekli mač. Problem je, dakle, još lakši uvoz ulja, a prednost fondovi koji će u budućnosti poticati udruživanje proizvođača i ekološku proizvodnju.

“Danas, znači nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, maslinarstvo se potiče kroz izravne potpore, odnosno potpore po hektaru i one iznose oko 30 milijuna kuna godišnje “, izjavio je za Al Jazeeru Miroslav Kuskunović, glasnogovornik hrvatskog Ministarstva poljoprivrede.

Maslinari kažu, tih, oko četiri milijuna eura dijeli se na pogrešan način – ne po količini proizvedenog ulja, već po hektaru, što se nerijetko zloupotrebljava sadnjom maslinika koji se  ne održavaju.

Ipak, najveća prepreka su im, kažu navike domaćih potrošača.

Dok, prosječan Grk na godinu potroši 20 litara maslinovog ulja, stanovnik Hrvatske kupi i potroši – tek dvije.

Piše: Al Jazeera/M.R.