U hrvatskim kampovima je u 2012. ostvareno 25,9% turističkih noćenja naše zemlje, ukupno preko 16,2 milijuna noćenja. Od tog broja točno jednu trećinu (33,4%) ostvarili su Nijemci, a ako pritom promatramo njemačko govorno područje i njima pribrojimo Austrijance – dolazimo do brojke od 42% noćenja u kampovima, koje su ostvarile ove dvije zemlje.

Iz tog razloga za nas je posebno značajna objava analize cijena kampiranja u europskim zemljama, koju redovito godišnje objavljuje ADAC, najpriznatiji kamping vodič njemačkog govornog područja. Tako je po analizama ADAC-a, Hrvatska u 2013. na dobrom 4. mjestu po cijenama u kampovima Europe (34,19 eur) – dok se s druge strane nama susjedna Italija nalazi na drugoj poziciji sa kampovima koji su 21% skuplji od naših (41,49 eur). Ostali naši konkurenti na Mediteranu, Španjolska i Francuska, zauzele su redom 5. poziciju (32,89 eur) i 7. poziciju (32,09).

Tako je u ovoj godini Italija izgubila primat najskuplje zemlje u kampingu Europe, te je to sada postala Švicarska (46,27 eur, +35% u odnosu na RH), a interesantno je da su kampovi u zemljama nama važnog njemačkog govornog područja na samom kraju liste skupoće – Austrija je tako na 9. mjestu sa cijenom od 31,20 eura, a Njemačka je na 10. mjestu sa cijenom od 27,90 eura.

U 2013. će tako dvije odrasle osobe s 10-godišnjim djetetom u prosjeku u glavnoj sezoni prosječno morati izdvojiti 32,74 eura za noćenje u nekom od europskih kampova. Navedenom cijenom obuhvaćena je parcela, vozilo, dodatna davanja, struja, topla voda za tuširanje i boravišna pristojba.

Interesantno je i to da gledajući ADAC-ove analize kretanja cijena kampova u Europi, Hrvatska je u promatranom razdoblju od 2010. do 2013. prosječno godišnje povećavala cijenu kampova tek za +1%, ali ipak i sa tim skromnim postotkom zemlja smo koja je na Mediteranu najviše poskupila – tako npr. prosječna godišnja promjena cijena kampiranja u Italiji u razdoblju 2010-2013. iznosi 0%, dakle cijene su u teoriji ostale nepromijenjene, dok je za Francusku prosječna godišnja promjena -2% a za Španjolsku -3%, koje su zbog tržišnih problema bile primorane smanjivati cijene kampiranja. Očito je u stvari da su, usprkos investicijama, svi bili veoma oprezni sa cijenama – što je rezultat opće krize i stoga opreznijeg pristupa cjenovnoj politici i poskupljenjima od strane samih kampova.

A.Palman, KUH