piše: Jerko Sladoljev
Iako su prvi naturistički koraci inicirani još daleke 1934.g. otvaranjem male naturističke kolonije na otoku Rabu, a talijanski časopis Fiama Italica spominje i prve naturiste 1927.g. na otoku Rabu, naturizam je kao  selektivna ponuda komercijalnog  karaktera   sve do 1961. godine bio u Hrvatskoj pojmovno nepoznat.  NATURISTIČKA ponuda je inicirana otvaranjem, najprije naturističke plaže Koversada 1960. godine, a kasnije naturističkog naselja i kampa 1961.g. u okviru ondašnjeg poduzeća „Lim“ a zatim „Anite“ pa danas konačno „Maistre“ Rovinj.

Poslije te inicijative otvarana su naturistička naselja i drugdje, ali se može konstatirati da je Istra kolijevka ove specifične naturističke i turističke ponude u Hrvatskoj. Iako su se pioniri te inicijative gledali s mnogo rezerve i nepovjerenja, iako su bili  bez ikakvih regionalnih  i općinskih smjernica i planova, njihova inicijativa bazirana  na ondašnjoj snažnoj turističkoj potražnji za naturističkim centrima, urodila je plodom.

Danas samo Poreština (priobalje od rijeke Mirne do Limskog kanala) u naturističkim naseljima raspolaže sa 2.000 kreveta i preko 20.000 mjesta u autokampovima te ostvaruje preko milijun noćenja, što iznosi više od jedne četvrtine turističkog prometa tog područja.

Participacija naturističkih kapaciteta Hrvatske u odnosu na ukupne kapacitete iznosi 3% odnosno oko 5 % odnosu na ukupno broj noćenja. Prema evidenciji iz 2008. godine u naturizmu je bilo zaposlenih prosječno 1.290 osoba (stalnih), a danas oko 670.

U Hrvatskoj su  izgrađeni značajni kapaciteti koji su stavljeni u eksploataciju naturistima, no kasnije je  jednim dijelom dio naturističkih kapaciteta prenamijenjen u tzv. tekstilni kamping.
U Istri  su održana četiri Svjetska kongresa naturista, (Koversada, Valalta, Monsena, Koversada), tiskan j svojevremeno  katalog naturističke ponude i istakle velike  komparativne prednosti hrvatskog turizma nad najznačajnijim konkurentima u regiji , upravo zbog ove ponude .

Možemo zaključiti da bez obzira na konkretan značaj ovog  selektivnog segmenta turističke ponude,  istovremeno otvaraju pitanja kao što su: ima li naturizam značaj za hrvatski turizam i koliki je taj značaj, koje su to još jače receptivne naturističke zemlje, kakvi su širina iznačaj naturističkog tržišta, kakve su daljnje tendencije u kretanju naturističke ponude i potražnje, te kakva je perspektiva naturizma u Hrvatskoj ?

Koliko znamo nitko od postojećih stručnih, CEHOVSKIH  i gospodarskih  udruga, turističkih institucija, i zajednica te inih organizacija koje tobože brinu o turizmu pa i naturizmu  nije proveo primjereno tržišno istraživanje  o ovom selektivnom segmentu.

Pored navedenih pitanja nameću se i druga koja su vezana za ovu problematiku, međutim koliko će ona biti apostrofirana, a još važnije kako i kad ćemo na njih dobiti odgovore , ovisi od svih učesnika, u našoj branši, a i šire.

NO POSTOJI I NETKO TKO JE JAKO ZABRINUT ZA  BUDUĆNOST  OVE PONUUDE U HRVATSKOJ, PIŠE PETICIJE I PROTESTIRA , ODRŽAVA KONGRESE I TRAŽI  STRUČNA PROMIŠLJANJA  NA TU TEMU I POUZDANO ZNA NAJBOLJE STATUS POTRAŽNJE  PA ČAKI BOLJE I OD INSTITUTA KOJI BI SE TREBALI BAVITI TOM PROBLEMATIKOM.
TAJ NETKO SE ZOVE ZAJEDNICA POTROŠAĆA – NATURISTA KOJA U OKVIRU SVOJE SVJETSKE FEDERACIJE (INTERNATIONAL NATURIST FEDERATION – INF)  ODRŽAVA OVE GODINE SVOJ KONGRES U BANOVCIMA U BLIZINI LJUBLJANE,  SLOVENIJA.
JEDNA OD TEMA JE I POVIJEST , STANJE I BUDUĆNOST OVE PONUDE U SLOVENIJI I HRVATSKOJ. NA ZAMOLBU INF TU TEMU ĆE OBRADITI NA KONGRESU MOJA MALENKOST (Jerko Sladoljev).

U tom smislu moramo naglasiti da je  Koversada je kao prvi naturistički kamp i naselje u tretiranju razvoja naturizma Hrvatske,  sredinom prošlog stoljeća napravila najviše uključujući sve aspekte ove ponude : ideološke, psihološke, medicinske, ekonomske i druge. Mnogi koji danas  uspješno posluju u naturizmu su koristili ta iskustva.

Kao kamen temeljac ove ponude Koversada je postala marka  koju bi kao svjetski naturistički brend   trebao biti  značajnije tretiran, posebno   istaknut ali i potvrđen i iskorišten u ukupnim turističkim tokovima ponude lokalne, regionalne i nacionalne turističke ponude  Hrvatske.

 

Jerko Sladoljev