[Gorden Knezović, mreža.hr]

Studija o širokopojasnoj pokrivenosti u Europi osmišljena je radi praćenja napretka država članica EU prema specifičnim ciljevima širokopojasne pokrivenosti utvrđenim u Digitalnom programu za Europu (program predviđa „univerzalna pokrivenost širokopojasnom mrežom brzinom najmanje 30 Mb/s do 2020. godine“ i „pokrivenost širokopojasne mreže  za 50% kućanstava s brzinom od najmanje 100 Mb/s do 2020. godine“).

Prikupljeni podaci odražavaju stanje na kraju lipnja 2018. godine u usporedbi na stanjem na kraju lipnja 2017. godine.

Studijom je obuhvaćena 31 zemlju Europe (EU28, plus Norvešku, Island i Švicarsku), a  analizirana je dostupnost devet tehnologija širokopojasnog pristupa (DSL, VDSL, kabelski modem, DOCSIS 3.0, FTTP, WiMAX, HSPA, LTE i satelit) na svakom nacionalnom tržištu, na nacionalnoj i ruralnoj razini.

U analizu su promatrane tri kombinacije usluga kako bi se usporedila dostupnost jednog ili više oblika širokopojasne pokrivenosti. Kombinacije obuhvaćaju ukupnu dostupnost fiksne i mobilne širokopojasne mreže, fiksnu dostupnost širokopojasne mreže i dostupnost mreže sljedeće generacije (NGA). Od 2017. godine analizom su, na zahtjev DG Connecta, obuhvaćena je i četvrta kategorija koja obuhvata kombinaciju pokrivenost FTTP i DOCSIS 3.0 tehnologijama. Analiza pokrivenosti u ruralnim područjima FTTP-om i DOCSIS 3.0 dodana je u ovogodišnje izdanje studije.

Prikupljeni podaci pokazuju da je gotovo 223 milijuna kućanstava iz EU-a (99,9%) krajem lipnja 2018. imalo pristup barem jednoj od glavnih nepokretnih ili nepokretnih širokopojasnih tehnologija (osim satelita), a dodatnih 3,5 milijuna kućanstava dobilo je pristup širokopojasnim uslugama u usporedbi do kraja lipnja 2017.

Ključni rezultati

Rezultati studije pokazuju da je do sredine 2018. godine:

• dostupnost usluga fiksne širokopojasne mreže u EU dosegla je 96,7% kućanstava
• usluge pristupa sljedećoj generaciji (VDSL, DOCSIS 3.0 i FTTP) bile su dostupne 83,1% domaćinstava u EU. To predstavlja povećanje od 3,6 postotnih bodova ili 10,9 milijuna dodatnih kućanstava u odnosu na kraj lipnja 2017. godine
• pokrivenost ruralnim širokopojasnim internetskim mrežama i dalje je niža od nacionalne pokrivenosti u državama članicama EU. 87,4% ruralnih domova EU-a prošlo je najmanje jednom fiksnom širokopojasnom tehnologijom, a nešto više od polovice (52,3%) imalo je pristup brzim uslugama sljedeće generacije.
• DSL je ostao dominantna tehnologija sa fiksnim pristupom u EU28 i dostupan je za 92,2% domova
• VDSL usluge dosegle su 56,7% domaćinstava u EU, što je povećanje za 3,3 postotna boda tijekom razdoblja od dvanaest mjeseci
• dostupnost FTTP usluga nastavila se povećavati sličnom brzinom kao i godinu ranije, povećavši se za 3,5 postotnih bodova i prešla je 29,6% domova u EU
• među mobilnim tehnologijama, pokrivenost LTE-om bila je veća od pokrivenosti HSPE, prvi put u povijesti studije BCE. LTE je porastao za 1 postotni bod, dosegnuvši 98,9% domaćinstava u EU, a HSPA porastao za 0,2 postotna boda, dosegnuvši 98,1% kućanstava u EU

Fiksne širokopojasne cijene u Europi 2018.

Studija pruža sveobuhvatne podatke o maloprodajnim cijenama fiksnih širokopojasnih usluga u 2018. godini za potrošače u EU28, Islandu, Norveškoj, Japanu, Južnoj Koreji, Kanadi i SAD-u. Uključeno je pet najvećih davatelja internetskih usluga (ISP) u svakoj zemlji. Podaci su prikupljeni s internetskih stranica ISP-a između 8. i 22. listopada 2018. godine.

Ponude su analizirane za Single Play (samostalni internet), za Double Play s fiksnom telefonijom, Double Play s televizijskim uslugama i za Triple Play. Ponude za svaki od četiri paketa dodijeljene su nekoliko košara brzine za preuzimanje u rasponu od 0,256 Mb/s do više od 1 Gb/s.

Kako bi se podržala valjana međunacionalna usporedba maloprodajnih cijena širokopojasnih ponuda u svakom paketu i košarici, primjenjivani su konzistentni postupci normalizacije cijena. Oni u potpunosti uzimaju u obzir značajke kao što su jednokratne naknade, ograničenja volumena, popusti, različita trajanja ugovora i različita vremenska ograničenja telefonije.

Primjenom normaliziranih cijena u eurima, utvrđeno je da su najmanje skupe zemlje za fiksnu širokopojasnu mrežu u EU u 2018. godini bile Rumunjska, Latvija, Mađarska i Litva. Cijene se znatno razlikuju između najmanje i najskupljih zemalja u EU.

Ključni pronalasci

Cijene širokopojasnih mreža pokazuju miješane trendove u 2018. godini:

• maloprodajne cijene za Single Play ponude blago su se smanjile u košarama od 12-30 Mbps (-1,32%) i 30-100 Mbps (-2,48%), uz povećanje u količini od 100+ Mbps (+ 2,80%).
• maloprodajne cijene za pakete koji uključuju fiksnu telefoniju u prosjeku su rasle tijekom godine (+ 2,45%, košarica 12-30 Mbps; + 0,97%, košarica 30-100 Mbps; + 1,64%, košarica 100+ Mbps).
• paketi koji uključuju televizijske usluge pokazuju isti obrazac kao i ponude usluge Single Play (-1,04%, košarica 12-30 Mbps; -2,13%, košarica 30-100 Mbps; + 0,29%, košara 100 Mbps).
• maloprodajne cijene ponuda za Triple Play porasle su za 2,2% (košarica od 12-30 Mbps), 1,47% (košarica 30-100 Mbps) i 5,66% u košarici od 100 Mbps.

Usporedba cijena EU28 s cijenama u odabranim neeuropskim zemljama u 2018. godini dala je sljedeću sliku:

• Južna Koreja u svakoj košarici prikazuje najmanje skupe ponude za samostalni internet.
• EU28 pokazuje nešto niže cijene za samostalne i dvostruke igre s telefonijom u usporedbi s Japanom.
• Japan, sa svoje strane, pokazuje niže cijene paketa uključujući televiziju.
• cijene svih paketa u svakoj košarici su niže u EU28 nego u SAD-u i Kanadi.

[Gorden Knezović, mreža.hr]