Na početku svake turističke sezone »tradicionalno« se ponavljaju stari, neriješeni problemi. Jedan od njih je i »kampiranja« u »autodomovirna«, kombi vozilima uobičajeno zvanim kamperima, koji su sve popularnije sredstvo putovanja i smještaja među evropskim turističkim »nomadima«. Kamperima je u »norrnalnirn« kampovima najčešće preskupo, a na naplatna gradska parkirališta ih u pravilu ne puštaju, pa i dalje kao prenoćišta najčešće koriste »divlje« lokacije uz more, usputno se zaustavljaju na cestovnim odmorištima ili na parkiralištima u stambenim naseljima odakle ih komunalni redari više ili manje (bez)uspješno tjeraju. Jedno od opravdanja za »divlje« kampiranje svakako im je i nepostojanje odgovarajuće uređenih odmorišta uz ceste na kojima bi, uz malu naknadu ili pak besplatno kako je to u nekim evropskim zemljama, mogli prespavati, koristiti struju i vodu, isprazniti svoje sanitarije … U Hrvatskoj takvih mjesta jednostavno još nema iako je, najvećim dijelom na inicijativu Kamping udruženja Hrvatske, potkraj 2005. ministar turizma dopunio pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima kategorizacije kampova uvođenjem u nj i »karnp-odrnorišta«. – Istina je, kamp-odmorišta su uvrštena u pravilnik, propisani su osnovni uvjeti kojima moraju udovoljavati i koji uglavnom nisu sporni, ali problem je što ih je u praksi nemoguće urediti. Naime, i kamp-odmorišta su, po Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, kampovi, pa i za njih važi osnovno pravilo da se mogu otvoriti samo na građevinskom zemljištu namijenjenom turizmu. To znači da lokacije moraju biti predviđene prostornim planovima. U tim dokumentima ih još nema, pa se ni ta inače nužna odmorišta ne mogu otvarati, napominje Adriano Palman, direktor Kamping udruge Hrvatske.

Pitanje je i kad će se kamp-odmorišta moći legalno otvarati jer poznato je da izmjene prostornih dokumenata imaju dugu proceduru. Moglo bi se, istina, promijeniti i zakon na način da se takvo odmorište ne tretira kao »pravi« kamp, pa da se može kao montažni objekt urediti i na nekom negrađevinskom zemljištu. No, i to je poduža procedura, pa je vrlo izvjesno da kamp-odmorišta ovog ljeta uz naše ceste ne bude.

Za razliku od Hrvatske, većina evropskih zemalja, posebice one turistički zainteresirane, to su pitanje uredile. U Italiji, primjerice, nerijetke općine financiraju funkcioniranje takvih lokacija, pa je usluga besplatna, jer je i to u konačnici isplativije nego prešutno dopuštanje »divljih« prenoćišta. Naravno, postoje i posebni vodiči za kampere s označenim odmorištima. Podebljeg izdaje i ADAC, ugledni Njemački automobilski klub, u kojem su odmorišta širom Evrope, ali ne i u Hrvatskoj jer ih kod nas nema.

– Naravno da nam to nije dobra reklama kod tog dijela turističkih putnika. Mi smo u KUH-u lani pokušali taj nedostatak dijelom ublažiti tiskanjem dviju brošurica – jedne s mini kampovima i druge s pregledom kampova u kojima bi kamperi mogli dobiti potrebnu im uslugu. To najčešće nije ono što oni traže, a to je prenoćište s osnovnom infrastrukturom i sa što manje formalnosti i plaćanja, veli Palman.

Prema KUH-ovoj brošurici u Istri je tridesetak mini kampova, a i oni su, kao i veliki, listom smješteni u priobalju. U unutrašnjosti Poluotoka još nema nijednog legalnog kampa, a i to je tema koja se najčešće odgađa.

Županijski prostorni plan prevelik za kamp-odmorišta

u nedavnoj raspravi o izmjenama Prostornog plana Istarske županije spomenut je i problem nepostojanja zona za uređenje odmorišta za kampere.

– Načelna inicijativa postoji, potvrdila nam je Ingrid Paljar, ravnateljica županijskog Zavoda za prostorno planiranje, ali aktualne izmjene Prostornog plana su ciljane i u njima ta tema nije sagledana, niti će je biti moguće u njih uvrstiti. Osobno smatram da je županijski PP prevelik da bi se njime obuhvatile takve male zone. Moglo bi se u tekstualnom dijelu dati smjernice, a da se ta odmorišta uvrste u prostorne planove općina i gradova.

Naravno, uvrštavanje kamp-odmorišta u prostorne planove podrazumijeva davanje odgovarajuće građevinske namjene zemljištu što pak traži i određene studije i pripremne dokumente. Jednostavnije bi rješenje bilo kad bi se ona mogla planirati u sklopu parcela prometnica, ali za to bi trebalo promijeniti njihov zakonski status kojim su sada izjednačeni s kampovima.

Goran Prodan, Glas Istre