Danska je ipak izuzetak jer istraživanja pokazuju da se posljednjih godina mladi ljudi dulje zadržavaju u roditeljskom domu nego što su to činili 1992. godine. Talijani, Grci, Španjolci i Portugalci imaju tradiciju dugog zadržavanja u roditeljskom domu, ali umjesto da se zajednički život s roditeljima skraćuje, on se produljuje. Eurostat navodi da 56 posto mladih Talijana, češće muškaraca nego žena, u dobi između 25 i 29 godina živi s roditeljima.

Hrvati vode

Slično je ponašanje i u drugim mediteranskim zemljama, u čijem je krugu i Hrvatska, koja još nije uključena u posljednja Eurostatova istraživanja. Domaći su istraživači otkrili da su Hrvati među vodećim nacijama po starosti djece koja žive s roditeljima.

Institut za društvena istraživanja otkrio je da u Zagrebačkoj županiji čak 86,3 posto mladih u dobi do 29 godina živi s roditeljima. Loša je ekonomska situacija glavni razlog za to, pa 66 posto mladih smatra da si ne može priuštiti da se odseli, a 32 posto mladih vjeruje da je razlog u sve kasnijem sklapanju brakova i zajedničkog života s partnerom.

Europljani su također zabrinuti zbog manje mobilnosti mladih ljudi i njihove veće ovisnosti o roditeljima. Ta je pojava sve češća čak i u državama u kojima inače ne postoji kultura jačeg vezanja roditelja uz djecu.

I stariji sami

Sve su veći problemi i s ljudima starije životne dobi jer trećina starijih od 75 godina živi u samačkom kućanstvu te se javlja sve veća potreba za institucionalnu skrb o starijima. Očekuje se da će se u idućih 20 godina udvostručiti udio starijih od 80 godina u ukupnoj populaciji, kojima će šira zajednica morati osigurati adekvatnu skrb.

Ljubica Gatarić, Večernji list