Nakon party-ja koji je trajao do ranih jutarnjih sati, a u sklopu kojeg su bili večera i fantastični koncert Žive legende, službeni edukativni program Festivala nastavio se u petak ujutro.

               „Nakon GDPR-a, dolazi nam uredba o e-privatnosti… Jeste li sigurni da ste spremni?“ naziv je radionice koja je otvorila drugi i završni dan 2. izdanja HOW Festivala koji se od srijede odvijao na porečkom otoku Sv. Nikola u Valamar Isabella Island Resortu. Marija Zrno, odvjetnica iz zagrebačkog društva Bardek, Lisac, Mušec, Skoko s CMS-om predstavila je uredbu o e-privatnosti koja bi se trebala donijeti krajem ove ili početkom iduće godine i koja će se direktno primjenjivati u svim zemljama Europske unije. Dok GDPR donosi zaštitu osobnih podataka fizičkih osoba, spomenuta će uredba donijeti sigurnost komuniciranja u e-svijetu, tj. putem mobitela, web stranica i društvenih mreža.

               „S donošenjem ove uredbe nažalost se kasni, bilo je predviđeno da se donese već u svibnju ove godine, pa bi se poslovni sustavi mogli usklađivati paralelno. No, uredba koja će prvenstveno značiti veću zaštitu za pravne osobe nije toliko sveobuhvatna kao GDPR i neće imati toliki rok za usklađenje. Sve će to utjecati na izravan marketing, odnosno ponajviše na newslettere i komunikaciju putem društvenih mreža i web stranica“, kazala je Zrno. Pojasnila je da je naš postojeći zakon predviđao da za slanje newslettera treba privola krajnjih korisnika. Nova će uredba imati isti princip, ali širu definiciju, što podrazumijeva promociju na web stranicama i društvenim mrežama. Pritom će se tražiti i privole od pravnih osoba. Spomenula je i kolačiće, koje će uredba također urediti. Korisnici će sami odlučiti na svom računalu koje kolačiće žele. Zaključila je da bi bilo dobro da se poslovna društva već sada dobro raspitaju što će nova uredba donijeti, za što postoji na internetu dosta podataka. Ako je neka tvrtka već usklađena s GDPR-om, to ne znači automatski da je usklađena i s uredbom o e-privatnosti.

               Najviše pažnje sudionika ove konferencije privukla je panel diskusija o angažmanu i zadržavanju zaposlenika koju je vodila moderatorica Mirjana Pajas, direktorica projekata u Profil grupi, a svoja su iskustva iznijele Jelena Šuleić, generalna direktorica grupacije A hoteli iz Srbije, Tea Cergna, direktorica odjela edukacije i razvoja u porečkoj Valamar Rivieri i Gordana Kolenko, direktorica tvrtke BHV Consulting. Nedostatak radne snage u hotelijerstvu problem je s kojim se suočava cijela regija. Istaknuto je da se Srbija „bori“ s problemom odljeva radne snage najviše u Sloveniju i Hrvatsku, jer ima najmanje prosječne plaće na našim prostorima, dok se hrvatske tvrtke suočavaju s odlaskom ljudi u Njemačku i Irsku. Uz općeniti zaključak da se očekuje povećanje kvota za uvoz inozemne radne snage, i to ne samo iz bliskih država, nego i  iz cijelog svijeta (kako je primjerice Dubai riješio taj problem), naglašena je važnost političke volje kako bi država smanjila davanja na plaće. No, to je borba s vjetrenjačama, napomenuto je na panelu. Cergna je navela da je Valamar pokušao dobiti veće kvote za radnu snagu iz inozemstva, ali kao problem se pojavljuje i broj nezaposlenih u Hrvatskoj zbog čega država odbija to učiniti. Tražili su zatim popis nezaposlenih iz svih županija koje bi mogli zaposliti, bilo ih je nekoliko stotina, od kojih su naposljetku uspjeli zaposliti tek njih 17. Cergna je napomenula da su nazvati baš svakog s tog popisa, ali ljudi uglavnom nisu zainteresirani. Spominjala se važnost edukacije i suradnje sa školama kao put za pronalazak i zadržavanje zaposlenika. Šuleić je navela da su najbolje rezultate kod svojih zaposlenika postigli kada su im omogućili popravak zuba kod ugovorenih stomatologa, te boravak od pet dana s obiteljima u svim njihovim objektima – hotelima, bazenima, akvaparkovima i restoranima u razdoblju od 20. kolovoza do 10. rujna. „Ljudima se treba stalno baviti, oni traže da se o njima vodi briga“, istaknula je Šuleić. No, priznala je da nakon tri godine, koliko im treba za pripremu jednog menadžera srednje razine, uglavnom gube tu osobu, jer odlazi na drugo radno mjesto. Pritom je u Srbiji uvijek problem visina plaće. Koliko je, primjerice, za tamošnje žene bolje otići ljeto odraditi u Hrvatskoj govori podatak da će doma kao sobarice zaraditi 300 eura mjesečno, dok će im Valamar dati 700 eura, plus besplatni smještaj i hranu. Potom se vrate doma i, primjerice, zimu odu raditi na planine u Sloveniju. Cergna je pak kazala da je plaća jedan od ključnih faktora za zadržavanje djelatnika, pa je tako Valamar ove godine ponudio 5.000 kuna neto kao minimalno primanje za svih. Također, ta najveća hrvatska hotelska kompanija ima razrađen sustav komunikacije sa zaposlenicima koje obavještavaju o svemu, ali i pitaju što žele u svojoj karijeri, zatim 18 programa nagrađivanja i stimulacije, edukacije, mentorstva i stipendiranja. Plan Valamara jest i otvaranje vlastitog sveučilišta na jesen iduće godine, obznanila je Tea Cergna.

               „Kako hotelski bar može biti dio doživljaja te važnost edukacije i razvoja barskog kadra“ naziv je panel diskusije na kojoj su mišljenja i iskustva iznijeli Andrea Klemenčić, F&B konzultantica u dubrovačkom One Suite Hotelu, Filip Verbanac, voditelj razvoja jakih alkoholnih pića za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu u tvrtki Coca-Cola HBC, te, kao moderator panela, Vedran Gulin, konzultant iz Bara tri. Svi su istaknuli važnost edukacije osoblja, bez čega bar neće biti uspješan. Važni elementi kod bara su ponuda i servis, s kojima će se izdvojiti iz konkurencije. U Hrvatskoj su izdvojili tek 30 barova koji iskaču iz prosjeka. Bar je ogledalo hotela, naglasili su. Njegova dobra pozicija u hotelu, te izvrsna ponuda i kvaliteta, omogućuju da bude otvoren i lokalnom stanovništvu. Stoga je Klemenčić naglasila da u bar tog hotela dolaze domaći ljudi, pa tako najbolje radi zimi. Fokusirali su se na lokalne proizvode i namirnice, a zajedničko je svemu da mora biti ekstra kvalitete. Osoblje je dobro educirano, točno se zna standard onoga što moraju nuditi (ako kava nije top ne ide van iz bara) i stalno ih se prati i ispravlja u njihovom radu. Naravno, organiziran je i sustav nagrađivanja i stimulacije kako bih ih motivirali i zadržali, a koji ovisi o recenzijama gostiju, ocjenama nadređenih i ostvarenom prometu. Verbanac je naglasio da u njegovoj kompaniji sada imaju pet osoba za edukaciju zaposlenika na terenu, te planiraju svoj program edukacije i usavršavanja ljudi. Coca-Cola će u idućih deset godina staviti fokus na ljude koji posao u F&B sektoru žele raditi i voljni su učiti.

               O potrebi uvođenja suvremene nabave u hotelskom poslovanju na radionici su govorili moderator Berislav Herceg, direktor zagrebačke tvrtke DivisIT koja razvija softverska rješenja, potom Dragan Bodiroga, direktor firme Servis centar iz Dubrovnika, Tamara Čimbur, direktorica i vlasnica zagrebačkog restorana Baltazar, te Vladimir Marinković, generalni direktor beogradskog Saint Ten Hotela. Naglasak radionice bio je na automatiziranom unosu i razmjeni podataka između kupca i dobavljača, što ubrzava proces nabave i donosi uštede. Ručni unos podataka, kojeg i dalje ima, gomila gubitke vremena, a greške su česte zbog kojih se ne može kontrolirati stanje na skladištu. Napomenuto je da automatizacija unosa podataka mora biti jeftina i jednostavno primjenjiva u svim sustavima, bilo da su to mali ili veliki hoteli, jer nisu svi isti i nemaju svi isti broj dobavljača. Jedan od rješenja, kao novi standard u poslovanju, jesu personalizirani web shopovi dobavljača koji će se prilagoditi i velikim i malim sustavima.

Marina Franolić