Gospodin Pero Lučin govorio je o gospodarstvu i visokom obrazovanju rekavši da Hrvatska treba težiti društvu znanja, jer se viši BDP ne može ostvariti bez obrazovanja. Zatim je iznio podatke iz jednog europskog istraživanja o dužini obrazovanja ( Hrvatska nije istraživana ) , pa tako građanin Velike Britanije provede u obrazovnom procesu 20,7 godina, Šveđanin 20,5 godina, a na dnu je Turska sa 13 godina obrazovanja. Hrvatska da je istraživana morala bi navesti podatak od 14-15 godina obrazovanja, što pokazuje razliku od 5-6 godina manje obrazovanja. Hrvatska treba težiti cjeloživotnom obrazovanju kao i razvijene zemlje. Potreban je sustav mjera za investiranje u ljude i prostor. Od zaposlenih u Hrvatskoj svega 16 % njih ima visoko obrazovanje. Lani je upisano 40.000 studenata, a srednju školu je završilo njih 48.000. Studira se oko 7 godina, teško je preći sa studija na studij, a od Bolonjskog procesa dovršena je samo 1. faza ( promjena studijskih programa ). Na 2 .fazi se sada radi, no nedostaje 3. faza: prilagođavanje studija gospodarstvu. Istraživanja pokazuju da u Europi kvalifikacija ( specijalizacija ) ima rok trajanja od 7 godina, a onda je potrebna nova kvalifikacija ( ponovni diplomski studij ), znači potrebno je cjelog se života obrazovati.

Dožupanica PGŽ-e , Nada Turina Ćurić, zadužena za društvene djelatnosti, govorila je o razvoju gospodarstva i poduzetništva. Rekla je da će se HNS zalagati za fleksibilniju tečajnu politiku , promjenu poreznog sustava: " ne uzeti ljudima što više novaca, već uvesti red u naplatu", uvesti porez na imovinu umjesto komunalnih naknada, razvijati uravnotežen regionalni razvoj. Istarska i Primorsko-Goranska županija su prve osnovale regionalne razvojne agencije, no one su se vezale za proračune. Te veze treba ukinuti i baciti ih na tržište.

R.V.A.