Gradonačelnik Poreča Loris Peršurić posjetio je tim Centra za pružanje usluga u zajednici Zdravi grad Poreč, predvođen ravnateljicom Natašom Basanić Čuš.

– Kvalitetan, topli i ljudski pristup stručnjaka koji rade u našem Zdravom gradu Poreč čine glavni kotačić brige o mentalnom zdravlju svih generacija naših sugrađana, a njihov je značaj dodatno došao do izražaja zadnje dvije godine, rekao je gradonačelnik, pohvalivši trud i aktivnost stručnog tima ove ustanove. Dodatno, gradonačelnik je potpisao i suglasnost za proširenje tima Zdravog grada Poreč još jednim psihologom, kako bi se osigurao adekvatan stručni rad ustanove, te prihvat korisnika svih dobnih skupina u savjetovalištu Centra.

Naime, kako napominje ravnateljica Basanić Čuš, za zadovoljavanje potreba stručnog djelokruga rada i korisnika njihovih usluga, a u cilju zaštite mentalnog zdravlja stanovnika Poreča i Poreštine, u 2022. godini u proračunu Centra predviđeno je zapošljavanje još jednog psihologa. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija već gotovo desetljeće upozorava da je najveći izazov za 21. stoljeće zaštita mentalnog zdravlja stanovnika na svim razinama. Istraživanja u pandemiji pokazuju da je uslijed pandemije višestruko ugroženo mentalno zdravlje ljudi, pa i najmlađih, odnosno djece i mladih. Isto se događa i u Hrvatskoj, Istri i Poreču, stoga je ovo jačanje tima itekako dobro došlo. Također, kako je istaknuto u razgovoru, ovu će godinu obilježiti i početak proširenja Doma za starije i nemoćne osoba Poreč, u sklopu kojeg će se proširiti i prostori Zdravog grada, što će dodatno olakšati funkcioniranje ove gradske ustanove koja nudi brojne oblike podrške, stručnog savjetovanja, predavanje, edukacija, radionica s ciljem brige o zdravlju građana Poreča.

O izazovima u brizi o mentalnom zdravlju građana Poreča i Poreštine razgovarali smo s ravnateljicom Natašom Basanić Čuš:

1. Iz vaše perspektive stručnjaka, kakav su utjecaj dvije godine pandemije ostavile na sve nas?

-Pandemija je jako promijenila živote ljudi u čitavom svijetu pa tako i u našem gradu.. Radeći u programima i psihološkom savjetovalištu Zdravog grada Poreč-Parenzo već 30 godina na unapređenju zdravlja, s posebnim naglaskom na zaštiti mentalnog zdravlja Porečana, možemo sa sigurnošću i iz svakodnevne prakse zaključiti da je pandemija promijenila sliku mentalnog zdravlja ljudi i da je ono narušeno. Pandemija je uvelike promijenila naše živote, navike, način života i životne stilove. Uslijed pandemije značajno veći broj ljudi osjeća anksioznost, stalnu brigu, strahove, višestruko je povećana neizvjesnost u osobnom i profesionalnom životu. Štoviše, pandemija koja ne jenjava,  u posebnu je poziciju dovela i brojne pomagačke struke, prvenstveno zdravstveni kadar, koji djelujući u o okviru svoje humane misije i zvanja dolazi na rub izdržljivosti te i profesionalci pomagači trebaju pomoć i pažnju.

Neizvjesnost u pandemiji na svim područjima osobnog djelovanja i rada, nemogućnost planiranja, predviđanja, financijski gubitci za obitelji i pojedince zbog neizvjesnosti u poslu ili ostanka bez posla, promjene životnih navika (on line nastava, rad od kuće, nemogućnost kretanja i putovanja, socijalne i fizičke izolacije, nemogućnost viđanja svojih starijih …) iznimni su stresori koji  kao „okidači“ utječu na pojavu psihičkih teškoća velikog broja ljudi. Upravo nam se to događa i u Poreču. Zato se Zdravi grad organizira i djeluje svim kapacitetima i svojim raspoloživim stručnjacima u prihvatu i zaštiti mentalnog zdravlja stanovnika Poreča i Poreštine. Jer, poznato je da i vrlo stabilne osobe uslijed osobnih/obiteljskih i globalnih kriza mogu početi manifestirati teškoće mentalnog funkcioniranja te da trebaju pomoć. Isto tako, istraživanjima je dokazano da sve krize (nesreće, poplave, potresi, bolesti-pandemije…) značajno utječu na mentalno zdravlje ljudi i potrebu da ih se psihološki osnažuje u krizi ali i nakon kriza koje ostavljaju dugoročne posljedice na velik broj ljudi.

Uslijed navedenog Zdravi grad Poreč se u svojoj osnovnoj psihosocijalnoj djelatnosti dodatno osnažio stručnim kadrom, zapošljavanjem psihologa, da bi mogao stručnim snagama odgovoriti na sve potrebe zaštite mentalnog zdravlja svojih sugrađana koji traže pomoć. U tom smislu zahvaljujemo Gradu Poreču-Parenzo, kao osnivaču, što prepoznaje potrebe naše ustanove, ali još više što prepoznaje potrebe brojnih Porečana od najmlađih do najstarijih, te im zapošljavanje psihologa osigurava pomoć i lokalnu zaštitu.

2. Jesu li se pojavili neki novih izazovi kod brige o mentalnom zdravlju?

-Pandemija je pred stručnjake koji se bave mentalnim zdravljem stavila poseban izazov u okviru „preporučene distance“ kao dijela stalno prisutnih epidemioloških mjera. Temelj savjetodavnog i psihoterapijskog rada u psihološkoj djelatnosti je uspostavljanje dobrog odnosa između terapeuta i klijenta, verbalne i neverbalne komunikacije te primjena brojnih pomagačkih vještina i tehnika koje svoj najveći smisao i doprinos imaju u odnosu pomagača i klijenta uživo. Direktni kontakt u našem zvanju i pomagačkom poslu zapravo je nezamjenjiv. Lockdown i druge epidemiološke mjere tražile su od svih stručnjaka naših struka i našeg savjetovališta pri Zdravom gradu stavljanje u primjenu svih dostupnih indirektnih tehnika u savjetodavnom radu kao što su telefonsko i mail savjetovanje, kontakti putem Facebooka, Viber video poziva, Skype-a, aplikacije Zoom…. Naravno, pokazalo se da su u nekim razdobljima takvi načini rada bili nužnost, čak jedina mogućnost,  no zapravo smo neprestano i na sve načine omogućavali i omogućavamo našim korisnicima da dolaze u direktni kontakt sa svojim savjetnicima i psihoterapeutima u našoj ustanovi tijekom pandemije. Osim toga, zaštitne programe koje smo do nedavno mogli raditi u grupama, u  razredima, s roditeljima i drugim većim skupinama sada nismo u mogućnosti realizirati, pa su naše intervencije uglavnom usmjerene na pojedinca/par/obitelj ili manje grupe. Isto zahtjeva veći broj osposobljenih profesionalaca, psihologa u našem savjetovalištu, značajno veći broj termina na raspolaganju klijentima za obuhvat svih sugrađana koji traže naše usluge pomoći i podrške. No, snalazimo se, maksimalno smo na raspolaganju svim svojim klijentima. Znamo da naši sugrađani isto prepoznaju, javljaju nam se čitavo ovo vrijeme pandemije u još većem broju, s potrebama i povjerenjem, zajedno prevladavamo razne osobne i profesionalne krize te tako činimo za Poreč nezaobilazan zaštitni tim zajednice za osnaživanje građana svih dobnih skupina.

3. Koja je kategorija građana trenutno najugroženija?

-Pandemija je pogodila sve dobne skupine. Čini se ipak da prva istraživanja pokazuju kako su u sferi mentalnog zdravlja najveću „štetu“ pretrpjela djeca i mladi koji su dobno -razvojno najranjivija skupina, potom to je skupina orijentirana na vršnjake, djeca i mladi formiraju svoj identitet i mjesto u društvu kroz brojne socijalne interakcije, kontakte, izlaske, povezivanje. Ne ponavlja se bez razloga i danas izreka  „potrebno je selo da bi se odgojilo dijete“. Iz pandemije se iznjedrio značajno veći broj djece i mladih sa anksioznim i depresivnim smetnjama, izražene slike socijalne anksioznosti, povlačenja u svijet kompjutera i tehnologije, s malo kapaciteta tih istih mladih da se vrate u razred i svoju dobnu grupu.  No, pogođene su i druge ranjive skupine, npr. stariji koji su u vrijeme socijalne izolacije bili doslovno socijalno i fizički odvojeni od svojih obitelji, a u dobi kada su strahovi od odvajanja, gubitak i smrti izraženiji . Brojni sugrađani srednje i produktivne dobi također su bili ili jesu u ozbiljnim osobnim/obiteljskim krizama tijekom pandemije zbog egzistencijalnih strahova, promjena na poslu, brige za djecu, brige za starije i straha da ne „zaraze“ svoje starije u nastojanju da o njima brinu. Potom u krizama postaje učestalije nasilje, alkoholizam i druga neadekvatna ponašanja što također prepoznajemo i u našoj zajednici. Zato sve krize, pa tako i ova pandemija, zahtijevaju promišljanje dugoročne zaštite mentalnog zdravlja, kao uloge u osnaživanju ljudi i njihovih kapaciteta za osobne živote i rad, pa onda posljedično i za gospodarski razvoj zajednice.

4. Kako izgleda vaš rad tijekom ovog izazovnog razdoblja?

-Radimo na gornjoj granici popunjenosti termina i pružanja usluga te svo svoje raspoloživo vrijeme, pa i više od toga, stavljamo na raspolaganje klijentima koji nas trebaju. U cilju zaštite mentalnog zdravlja Porečana, svjesni da sve krize utječu na mnoge ljude i da je naše temeljno opredjeljenje prihvatiti svaku osobu u potrebi koja traži našu pomoć. Svjesni da krize mijenjaju mentalno zdravlje ljudi, a kao pomagači, i dalje ćemo biti na raspolaganju svim sugrađanima u potrebi, jer su naša znanja i mogućnosti djelovanja u zajednici iznimna prednost te dobro osmišljena lokalna zaštita. U tom smislu djelujemo, prilagođavamo se potrebama u zajednici i činimo sve što možemo da odgovorimo znanjem i uslugama na ovu poljuljanu sliku mentalnog zdravlja svojim lokalnim uslugama pomoći i podrške. U raznim razdobljima tijekom pandemije, posebice tijekom lockdowna 2020. te za vrijeme dok su stanovnici Hrvatske s potresom pogođenih područja bili na Poreštini, radili smo bez pauze, s vikend dežurstvima psihologa, te smo djelovali doslovno kao lokalni krizni tim za psihološku podršku u zajednici.

Porečani imaju veliku prednost što imaju svoje lokalno, dostupno savjetovalište i druge zaštitne programe za zdravlje pri Zdravom gradu Poreč, s psiholozima i drugim stručnjacima koji su na raspolaganju za pružanje specifične pomoći i podrške.

Znamo da naši sugrađani isto prepoznaju, javljaju nam se s povjerenjem, zajedno prevladavamo razne njihove osobne, obiteljske i/ili profesionalne krize,  te tako činimo nezaobilazan zaštitni tim zajednice za osnaživanje građana svih dobnih skupina.