Gradonačelnik Poreča Loris Peršurić održao je danas, 27. lipnja 2019. u Maloj vijećnici tradicionalni susret s novinarima na kojem se govorilo o aktualnim temama, a glavna tema bila je starogradska jezgra, odnosno, uređenje starogradske jezgre i provođenje komunalnog reda.

– Vjerojatno se sjećate kako sam prije dva mjeseca reagirao kada je na Trgu slobode u stara, austro-ugarska vrata, uglavljen bankomat. Takvu smo devastaciju odmah prijavili i policiji te nadležnom konzervatorskom odjelu koji jedini i može u takvom slučaju reagirati jer se radi o oštećenju jednog kulturno-povijesnog objekta. Konzervatori su izdali rješenje kojim su naložili uklanjanje bankomata, no i sami ste svjedoci da bankomat ne samo što nije uklonjen, već je tek tada počeo i raditi.

– Namjerno sam čekao mjesec i pol kako bi se vidjelo da pojedinci zlorabe sustav i kako nešto ne funkcionira. Nismo protiv dodatne ponude, ali želimo da ona bude u skladu sa zakonom i pravilnicima. I što onda učiniti? Bankomati su stvar koja je turističkom gradu kao što je Poreč potrebna i ovo što govorim ne usmjeravam kao napad na zajednicu ili tip poslovanja, već samo na pojedince koji se u svakom slučaju oglušuju na reagiranje Grada, a potom i konzervatorskog odjela koji nalaže uklanjanje. Posebno me žalosti što je suradnja s konzervatorima svedena na takvu razinu da se loptica samo i uvijek prebacuje gradu, koji je odjednom postao nadležan za sve, dok ostale inspekcijske službe to koriste.  I to ne samo u Poreču, pogledajte Rovinj, Split ili Dubrovnik – svi istu muku muče, rekao je gradonačelnik Peršurić napomenuvši kako je bankomat u ovom slučaju samo primjer kako sustav ne provodi mjere koje je sam propisao, te da nam je svima zajednička želja da za Poreč učinimo sve kako bi očuvali njegovu kulturnu baštinu.

– Baš zato, jer znam da imaju manjak radnika i puno posla, nudim našu pomoć konzervatorskom odjelu u okvirima u kojima možemo pomoći. Apeliram da ne prebacuju lopticu jer građani žele da rješavamo problem., rekao je Peršurić.

Gradonačelnik je podsjetio da je Grad lani angažirao zaštitare jer po zakonu, komunalni redari imaju manje ovlasti od zaštitara.  Upravo zato im je ponekad vrlo teško provoditi Odluku o komunalnom redu. Primjerice, komunalni redar koji na Trgu ulovi ilegalnog preprodavača ne može od njega zatražiti osobnu, pa ga tako ne može ni sankcionirati. Zaštitar ima licencu i mogućnost zadržati primjerice, ilegalnog preprodavača do dolaska policije, a pomaže i u provođenju komunalnog reda i u ostatku grada, tamo gdje je to potrebno.

Pročelnik za komunalni sustav Marino Poropat pojasnio je kako je u tijeku javno savjetovanje o Odluci o komunalnom redu. Iako se pretežno radi o usklađenju sa zakonom, pročelnik je pozvao zainteresirane da se uključe u ovo savjetovanje. Dodao je kako Grad trenutno čeka i odobrenje konzervatora za Elaborat urbane opreme starogradske jezgre, svojevrsne upute koje će korisnicima poslovnih prostora i privatnicima olakšati postavljanje opreme poput tendi, suncobrana ili reklama u starogradskoj jezgri pri davanju zahtjeva konzervatoria. Time će se značajno olakšati i njima, ali i konzervatorima, zaključio je Poropat.

Pročelnik za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Damir Hrvatin nadovezao se na suradnju s konzervatorima, napomenuvši kako je upravo u tijeku procjena pristiglih prijava na ovogodišnji natječaj kojim Grad sufinancira obnovu kulturnih dobara u starogradskoj jezgri.
– Drago nam je da je interes ove godine još veći nego li godinu ranije, a ove je godine u proračunu za obnovu zgrada u starogradskoj jezgri rezervirano 400 tisuća kuna kroz suradnju s TZ Poreč.
Program je kontinuiran i dobro je da se građani s dokumentacijom pripreme za otvaranje novog natječaja iduće godine, a Grad će osim kroz sredstva previđena u natječaju sudjelovati i dodatnim sredstvima, ukoliko se radi o zgradama u kojima je jedan od suvlasnika.

Na naše pitanje koje su granice zaštićenog povijesno-kulturnog dobra Poreča, pročelnik Hrvatin je pojasnio kako su one razdijeljene u tri zone, A, B i C. A zona je stroga starogradska jezgra unutar starih zidina Poreča, zona B je izvan zidina okvirno do Trga J. Rakovca, a zona C se proteže kroz Viale pa do općinskog Suda. Unutar navedenih zona potrebno je za svaki zahvat na objektu zatražiti i dozvolu konzervatora što najčešće bude mučno i dugotrajno pa većina vlasnika takve dozvole već odavno niti ne traži.

Što je sa raznim velikim antenama unutar starogradske jezgre koje itekako mijenjaju vizuru zaštićenog dijela grada, ili sa nekim drugim zahvatima na objektima unutar starogradske jezgre koji su daleko uočljiviji od bankomata, pitali smo gradonačelnika.
– Svakako da postoji niz stvari kojima nije mjesto u zaštićenoj zoni starogradske jezgre. Od nečega treba krenuti. Ukoliko bankomat na Trgu slobode ne bude uklonjen mi ćemo (Grad) ispred uređaja postaviti tablu sa napomenom da ovaj bankomat nije postavljen u skladu s zakonima Republike Hrvatske i to na više jezika. Svjesni smo da će biti posljedica, ali možda je to jedini način za rješavanje problema, budući da se sustav dosad pokazao neučinkovitim., pojasnio je gradonačelnik.