Prema podacima konsolidiranih proračuna iz 2018. godine, grad Krk je u toj godini izdvojio najviše sredstava za predškolsko obrazovanje u odnosu na broj stanovnika. Slijede gradovi Novigrad, Cres, Umag, Pazin, Poreč, Labin, Opatija, Rovinj i Buje. Prema udjelu izdvojenih sredstava u proračunu za predškolsko obrazovanje vodeći je bio grad Duga Resa, a slijede Krk, Solin, Dugo Selo, Buje, Jastrebarsko, Kaštela, Imotski, Drniš i Mursko Središće. Gleda li se pak trend u odnosu na godinu ranije, odnosno povećanje sredstava za predškolsko obrazovanje na godišnjoj razini, predvodi grad Vinkovci, a slijede Knin, Split, Slavonski Brod, Virovitica, Osijek, Samobor, Karlovac, Zadar i Ivanec. Prvih deset gradova izdvojilo je između 19 i 27 posto proračunskih sredstava, a u prosjeku domaći gradovi su te godine izdvojili oko 12 posto novca za predškolsko obrazovanje, piše portal gradonacelnik.hr.

U pedagoškoj godini 2018/2019. ukupan broj djece koja su bila obuhvaćena nekim programom predškolskoga odgoja i naobrazbe bio je 139 378, pokazuju podaci DZS-a. Redovitim programom bilo je obuhvaćeno 123 212 djece, programom predškole 10 823 djece i kraćim programom 5 343 djece. Od ukupnog broja vrtića, bilo je 336 samostalnih, tj. bez područnih odjela, 280 dječjih vrtića imalo je u svom sastavu područne odjele, a bilo je i 878 područnih odjela.

Prema posljednjim podacima DZS-a na početku pedagoške godine 2019./2020. djelovalo je ukupno 1 699 dječjih vrtića i drugih pravnih osoba koje ostvaruju programe predškolskog odgoja.  Bilo je 1 496 dječjih vrtića, od toga 1 087 čiji su osnivači Republika Hrvatska i jedinice lokalne uprave i samouprave, 347 čiji je osnivač druga domaća pravna ili fizička osoba te 62 kojima je osnivač vjerska zajednica. Pri drugim pravnim osobama bile su ustrojene 203 jedinice predškolskog odgoja, i to 153 pri osnovnim školama, šest u igraonicama pri knjižnicama te 44 u drugim ustanovama i udrugama (zdravstvenima, socijalnima, kulturnima, sportskima).

Ukupan broj djece obuhvaćene programima predškolskog odgoja bio je 139 682, odnosno oko 300 mališana više nego godinu prije. Redovitim programima bilo je obuhvaćeno 125 294 djece (89,7%), programom predškole 9 861 (7,1%) i kraćim programima 4 527 (3,2%). Od ukupnog broja djece, 20,3% bilo je mlađe od tri godine. Podatak pokazuje da i 76% djece boravi 8 i više sati u vrtiću.

Veći broj djece u vrtićima za mnoge gradove godinama znači i pronalazak rješenja za njihovim smještajem. Kroz programe EU posljednjih se godina grade, dograđuje ili obnavlja oko 500 vrtića u RH, a pretežito je riječ o ruralnim sredinama. U nekim gradovima ima više doseljenog stanovništva, pa je i broj djece veći, a tamo gdje i to nije slučaj, roditelji se odlučuju više nego ranije djecu smjestiti u vrtić.

Poreč koji je u tu svrhu izdvojio 1.337,19 kuna. I Grad Poreč jedan je od finalista i ovogodišnjeg izbora za najbolji grad za demografiju i obrazovanje.

– Naši najmlađi svakako su naš prioritet. Danas smo jedan od samo nekoliko gradova u cijeloj zemlji koji imaju pozitivne demografske trendove. Na primjer, u samo jednu godinu broj upisane djece u vrtićima veći je za njih 50. U osnovnim smo školama ima više od 1300 školaraca, a prije samo par godina bilo ih je 1100.

Prošli smo mjesec počeli graditi novi vrtić na našem području, u naselju Žbandaj, koji će imati kapacitete za 64 djece u 4 skupine – od rane do predškolske dobi, a planirano je da djeca u novi objekt krenu iduće godine. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 5,1 milijuna kuna bez PDV-a. Inače, ovo je izgradnja već trećeg vrtića i jaslica u protekle tri godine – nakon što su otvorene nove osnovne škole u Žbandaju i na Finidi, nekadašnja školska zgrada u Velom Maju prenamijenjena je u nove jaslice, a EU sredstvima u zgradi nekadašnjeg društvenog doma u Dračevcu uređene su jaslice i vrtić. Još ranijih godina izgrađeni su područni dječji vrtići u Varvarima i Baderni, te se ovim budućim u Žbandaju još jednom nastavlja dobra praksa da se predškolske ustanove otvaraju u manjim mjestima blizu domova mladih obitelji, što je vrlo dobro prihvaćeno, kako od strane korisnika, tako i od pedagoga., kaže gradonačelnik Loris Peršurić.