GRADNJA BEZ DOZVOLE TRAJNO DEVASTIRA PROSTOR I PREDSTAVLJA GUBITAK ZA CIJELU ZAJEDNICU

Za manje od tri mjeseca točnije 30. lipnja 2018. godine istječe krajnji rok za legalizaciju, stoga pozivamo sve građane, koji još nisu, da predaju zahtjeve za legalizaciju nezakonito izgrađenih građevina. Legalizacijom nezakonito izgrađenih građevina država nastoji riješiti višedesetljetni problem bespravne gradnje i uvesti red u prostorno uređenje države.

Samo legalna gradnja povećava sigurnost i vrijednost pojedine nekretnine te omogućava kvalitetno prostorno planiranje naselja. Jedino legalna gradnja može aplicirati za bespovratna sredstva iz EU fondova.

Uvjeti ozakonjenja ostaju isti odnosno može se legalizirati samo ona zgrada koja je nastala tj. koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju snimanja iz zraka započetog 21. lipnja 2011. ili na drugoj državnoj digitalnoj ortofoto karti ili katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi nastaloj do 21. lipnja 2011. Zgrade izgrađene nakon 21. lipnja 2011. ne mogu se ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama niti uz novi zahtjev.

Postupak legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nadležnom županijskom ili gradskom upravnom odjelu koji izdaje akte za gradnju na području na kojem se građevina nalazi.

Tijek rješavanja zahtjeva može se pratiti preko podataka koji se javno objavljuju u Registru izdanih rješenja o izvedenom stanju (https://legalizacija.mgipu.hr/izvjesce) u kojem se dnevno ažuriraju podaci koje unose upravni odjeli i Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (AZONIZ).

Podaci o legalizaciji

Do 30. lipnja 2013. godine, kada je Zakonom bio određen rok za predaju zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih građevina (legalizaciju), zaprimljeno je ukupno 826.948 zahtjeva. Do danas izdano je 635.113 rješenja po istima ili 76,80 %.

Najveći broj zahtjeva riješen je u pojedinim gradskim uredima i to Gradu Dubrovniku, Gradu Vukovaru, Gradu Bjelovaru, Gradu Zagrebu, Gradu Poreču te Gradu Virovitici – svi su riješili preko 90% zaduženih zahtjeva. Županijski uredi s visokim postotkom riješenosti su: Primorsko – goranska županija sa 75,06 %, čiji zahtjevi se nisu prebacivali u AZONIZ; Međimurska županija, Osječko-baranjska županija, Virovitičko-podravska županija, Krapinsko-zagorska županija, Koprivničko-križevačka županija imaju visoki postotak riješenosti, ali je isti dijelom omogućen smanjenjem ukupnog zaduženja prebacivanje dijela zahtjeva na rješavanje u AZONIZ.

Najmanji postotak riješenih zahtjeva imaju upravni odjeli u Karlovačkoj županiji (49,06 % uz 6.800 zahtjeva prebačenih u AZONIZ) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (51,41 % uz 11.950 zahtjeva prebačenih u AZONIZ) te upravni odjeli Grada Makarske (52,12 % uz 872 zahtjeva prebačene u AZONIZ) i Grada Trogira (55,95 % uz 450 zahtjeva prebačenih u AZONIZ). Detaljniji pregled dostupan je na: http://www.mgipu.hr/…/AZO…/Pravom.rjesenja_registar-2018.pdf.

Izmjene i dopune Zakona iz 2017. godine omogućile su ponovno predavanje zahtjeva do 30. lipnja 2018. godine ali pod istim uvjetima ozakonjenja odnosno može se legalizirati samo ona građevina koja je nastala do 21. lipnja 2011. Temeljem tih izmjena i dopuna do sada je zaprimljeno 12.749 novih zahtjeva, a od tog broja riješeno ih je pravomoćno 3.914.

Za one građevine koje su bespravno sagrađene ili rekonstruirane nakon 21. lipnja 2011., a vlasnici ih žele legalizirati, potrebno se obratiti lokalnom upravnom odjelu nadležnom za izdavanje dozvola za gradnju radi provjere mogućnosti reguliranja statusa građevine prema Zakonu o gradnji.

Skrećemo pažnju da se izmjenama i dopunama Zakona iz 2017. godine promijenio i način raspodjele sredstava od naknade za zadržavanje :

• 40 % umjesto 50% sredstva naknade prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske
• 30 % sredstva naknade prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem se području nezakonito izgrađena zgrada nalazi

a preostalih 30% ovisno o tome koje tijelo rješava predmet:

• 30 % umjesto 20 % sredstva naknade prihod su proračuna jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ukoliko njezino upravno tijelo donosi rješenje o izvedenom stanju ili
• 30 % umjesto 20 % sredstva naknade prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske ukoliko rješenje o izvedenom stanju donosi Agencija umjesto upravnog tijela.

Uklanjanje nezakonito izgrađenih građevina

Istovremeno, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja putem građevinske inspekcije kontinuirano nadzire uklanjanja nezakonito izgrađenih građevina diljem cijele Republike Hrvatske. Tijekom 2017. godine uklonjene su 316 bespravne građevine. Većinu su uklonili sami vlasnici odnosno investitori, jer je to za njih povoljnije nego kada uklanja ugovorna tvrtka građevinske inspekcije.

Od 2013. godine raste broj prijava o početku građenja na temelju akata za građenje (građevinska dozvola i glavni projekt za građenje jednostavnih građevina), a smanjuje se broj prijava o nezakonitom građenju, što ukazuje na postepeno poboljšanje stanja u području zakonitosti građenje. Na primjer, 2012. godine od ukupno zaprimljenih 11.000 prijava, oko 6.000 se odnosilo na prijave bespravnog građenja te oko 5.000 prijava početka građenja. 2017. godine od ukupno oko 15.000 prijava, 10.500 je prijava početka građenja, te 4000 prijava o nezakonitom građenju.

Isto tako, 2011. godine od svih nadziranih gradilišta oko 80% su bila nezakonita, a 2017. godine oko 50%.

Od većih akcija uklanjanja ističemo ona krajem listopada i početkom studenog 2017. godine kada su uklonjene 33 nezakonito izgrađene građevine na pomorskom dobru – Žnjanski plato u Splitu. Također, tijekom 2018. godine uklanjale su se bespravne gradnje u Istri (objekti većinom građeni na području Općine Vodnjan u naselju Peroj). Od 9. travnja 2018. godine slijedi uklanjanje objekata na području Splitsko-dalmatinske županije.

Ujedno, građevinska inspekcija Ministarstva tijekom 2017. godine je uz ostale predstavke i prijave početka građenja (10 500) zaprimila i više od 4000 prijava bespravne gradnje. Odrađeno je preko 10 300 inspekcijskih pregleda i doneseno je oko 3800 različitih rješenja.

Spomenimo i da je građevinska inspekcija pripremila prezentaciju o svom radu s naglaskom na organizirane akcije uklanjanja tijekom 2017. godine koja je dostupna na internetskoj stranici Ministarstva.

Informacijski sustav prostornoga uređenja ISPU

Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) je sustav Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja koji svakom građaninu putem geoportala omogućava na jednostavan način pristup informacijama o korištenju prostora.

ISPU nudi i pregled katastarskih podataka te podatke o izdanim dozvolama, podatke o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada, digitalne ortofoto karate, topografske karate, kao i mrežne usluge pregleda odabranih karata važećih prostornih planova.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja kontinuirano nadograđuje i dopunjava sustav ISPU novim skupovima podataka, modulima i e-uslugama s ciljem da sustav prostornog uređenja bude transparentan a relevantni podaci dostupni svima, kako građanima tako i nadležnim tijelima, te da se omogući jednostavan uvid u sve procese koji se događaju u prostoru.

ISPU: https://ispu.mgipu.hr/

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja