U Maloj vijećnici danas, 12. kolovoza 2019., održana je prigodna svečanost potpisivanja Ugovora o dodjeli financijskih sredstava iz Proračuna Grada Poreča-Parenzo programima i projektima organizacija civilnog društva koje djeluju u području poljoprivrede.

Grad Poreč-Parenzo je, kao i lanjske godine kada je prvi put pokrenuta ova praksa, natječaj proveo u suradnji sa Zakladom za poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva. Do ove je suradnje došlo kako bi se povećala transparentnost i omogućila jednaka pozicija za sve prilikom prijave na natječaj, te unaprijedio cijeli proces zaprimanja, procjene i ocjene projektne prijave. Zaklada je odabrana kao najstručnija za područje civilnog društva u Istarskoj županiji.

– Suradnja s udrugama u našem gradu duga je i kvalitetna, a na ovaj smo se korak odlučili kako bismo građane upoznali s time na što se troši javni novac. Poreč je protekle godine proglašen gradom s najboljom kvalitetom života, a zasigurno projekti udruga doprinose tome da Poreč bude bolji i ljepši grad za život svim generacijama. Već ranije ove godine potpisali smo ugovore za sufinanciranje projekata udruga u kulturi, radu sa starijima i mladima, a sada me veseli što imamo priliku potpisati ugovore s udrugama za projekte u poljoprivredi. To su sve kvalitetni projekti koji će imati višestruke učinke. Uvijek u okviru naših mogućnosti, Grad Poreč će gledati sve te dotacije povećavati koliko god bude moguće, jer su sve udruge jedan komadić mozaika našega grada i spomenute nagrade koju smo dobili prošle godine, rekao je gradonačelnik Loris Peršurić.

Ove godine iznos za pomoći udrugama za projekte i programe u poljoprivredi iznosi 220 tisuća kuna, a dobili su ih udruga Agro Poreč (140 tisuća kuna), udruga Bio Istra (60 tisuća kuna) i udruga pčelara Nektar Poreč (20 tisuća kuna).

Udruga Bio Istra sredstva je dobila za svoj novi projekt „Grad koji miriše, miriše na još“, čiji je sukus implementirati aromatično bilje u javne sfere Poreča, objasnila je predsjednica Vlasta Radoičić. – U prvoj fazi implementirati ćemo ekološki sadni materijal ljekovitog i aromatičnog bilja na područje školskog vrta Turističko-ugostiteljske škole Antona Štifanića. Tu ćemo imati pokazne vježbe i radionice kako se to radi s berbom kulture, tako da taj vrt jednog dana može prerasti u nešto drugo kao ogledni primjer ili turistička atrakcija, a nama je važno da surađujemo sa poljoprivrednom školom oko ekološkog sadnog materijala jer znamo da se puno priča o ekološkoj poljoprivredi, ali kad se sagledaju rezultati, pravih ekoloških sadnica ima vrlo malo. U drugoj fazi nastojat ćemo ekološke sadnice ljekovitog i aromatičnog bilja implementirati u strukturu grada, u naše ulice, u suradnji s našim poduzetnicima, na način da način da turist ili bilo tko, tko ode iz našeg grada ode s određenom aromom koja bi trebala biti prepoznatljiva. Zajedno s strukturama grada odlučit ćemo o kojoj će se kulturi raditi, koja bi osim vizualnog izgleda imala i aromu prepoznatljivu za naš grad, rekla je Radoičić.

Ivan Kovač iz porečke udruge pčelara Nektar rekao je kako imaju 53 člana i 2.000 košnica, a djeluju na području Poreča i Poreštine. Sredstva su dobili za aktivnosti u oblasti istraživanja i edukacije, jer surađuju s Institutom za poljoprivredu i turizam Poreč gdje pčele oprašuju neke od pokusnih nasada, a imaju i dogovor sa Srednjom školom Mate Balota gdje educiraju učenike i studente na poslovima iz oblasti pčelarstva. – Jer pčelarstvo je sve, pčele su oprašivači 70 posto bilja. Ove godine smo u Istri i Hrvatskoj ostali bez meda, imali smo 5 do 10 posto od očekivanog i pčelari moraju prehranjivati pčele. U jednom je smislu to je nedaća, ali s druge je strane dobro došlo da se obnove pčelinje zajednice, jer pčele umjesto da saberu nektar, okrenule su se razvoju, tako da smo obnovili i umnožili pčelinje zajednice i imamo dobar start za iduću godinu, rekao je Kovač.

Tajnik udruge Agro Poreč Zdenko Barac rekao je kako djeluju od 1996. godine, kroz savjetovanje, pomaganje i rješavanje aktualnih problematika u poljoprivredi za što su i ove godine dobili sredstva. Posebno su ponosni što su uvrstili porečku rosulju, autohtonu sortu masline na sortnu listu maslina Hrvatske. – Sada ima puno poticaja i mjera od strane Europske unije i države, tu puno pomažemo, sada u maslinarstvu, ranije smo radili na vinarstvu, gdje se radilo preko udruge, savjetovalo, nabavljalo sadni materijal. Organizirat ćemo iduće godine 11 put prvenstvo u rezidbi maslina, zajedno s županijskom udrugom maslinara Olea. Želja nam je napraviti katalog proizvođača vina i maslinovih ulja Poreča i Poreštine. Razmišljamo i da bi osnovali jedno poduzeće preko kojeg bi naši članovi mogli prodavati svoje proizvode, kazao je Barac i dodao da planova imaju još puno.

Pročelnica Upravnog odjela za opću upravu i gospodarstvo Grada Poreča-Parenzo Morena Mičetić Fabić podsjetila je kako osim udruga u poljoprivredi grad izdvaja značajna sredstva i za druge namjene, a sve usko povezano s poljoprivredom.

-To su razni projekti Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča i njihov novi projekt ove godine „upiši poljoprivrednu školu“, zatim sufinanciranje rada domeće web tržnice, a također gradi se veliki projekt navodnjavanja na Poreštini. Grad Poreč sufinancira rad županijskog Fonda za razvoj poljoprivrede i javnog turizma Istre kroz koji se redovito naši poljoprivrednici apliciraju i dobivaju kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima. Našim se poljoprivrednicima pomaže i na način da ih se redovito informira, kroz organizaciju informativnih dana za poljoprivrednike, organizira se sajam poduzetništva kada poljoprivrednici imaju mogućnost izlaganja svojih proizvoda i takve će se aktivnosti nastaviti i nadalje, a razmatra se i mogućnost davanja dodatnih sredstava kao podrška OPG-ovima, poljoprivrednim obrtima i drugim oblicima poljoprivrednih djelatnosti, rekla je Mičetić Fabić.  

Gradonačelnik je pojasnio kako zadnjih nekoliko godina Grad Poreč-Parenzo sufinancira projektnu dokumentaciju za veliki projekt navodnjavana koji je krenuo ovu godinu i u planu je završiti ga za dvije godine, a odnosi se na navodnjavanje cijelog sjevernog dijela grada. Projekt vodi Istarska županija, a sa oko 110 milijuna kuna dobiveno stopostotno financiranje projekta iz EU fondova i najveći je projekt takvog tipa u Hrvatskoj.