Više ljudi u svijetu promijeni prebivalište zbog nedostatka vode, nego zbog ratova, kažu podaci UN-a, a taj detalj važan je u očuvanju vodenih izvora i primjerenom gospodarenju sustavima opskrbe vodom. Na tu je temu u četvrtak održan drugi stručni skup u devet godina u organizaciji Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacija, u suradnji s Hrvatskim vodama i pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, u porečkom hotelu »Pical«. U radu sudjeluje 500-tinjak stručnjaka iz cijele regije.

Hrvatske vode su u suradnji s resornim Ministarstvom poljoprivrede pripremile strategiju upravljanja vodom koja je u prvom čitanju u Saboru dobila gotovo plebiscitarnu potporu, rekao je na otvaranju skupa Siniša Širac, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda. Iznio je podatak da 75 posto hrvatskih građana (ali visokih 98 posto u Međimurskoj županiji) ima mogućnost priključenja na javni vodoopskrbni sustav, a da bismo u sljedećih nekoliko godina dosegli razinu Europske unije od 95 posto, Hrvatska mora uložiti 11 milijardi kuna u gradnju vodovodne mreže. Sada je samo 40 posto stanovnika priključeno na javne sustave odvodnje, a europski standard je 60 posto, što znači da u istih sljedećih nekoliko godina još 12 milijardi kuna treba uložiti u gradnju novih kanalizacijskih mreža u Hrvatskoj, što je ukupna investicija nešto manja od četvrtine ovogodišnjeg državnog proračuna. Dio investicija morat će se pokriti iz državnog i lokalnih proračuna, a dio novca zasigurno se može dobiti iz fondova EU-a, samo treba pripremiti projekte, rekao je Širac, a od porečkog stručnog skupa očekuju se neke ideje za te projekte.

Prema prvim na njemu izloženim podacima, prošle su godine hrvatski vodovodi preuzeli 519 milijuna prostornih metara vode, a isporučili potrošačima 38,7 posto manje, odnosno u sustavu je izgubljen 201 milijun kubika, što je puno više od europskih 20 do 25 posto prihvatljivih gubitaka. Da bi se dostigao europski standard, nužne su reforme i veća uspješnost u rješavanju stvarnih gubitaka primjenom sofisticiranih uređaja za detekciju mjesta propuštanja. Gubici u sustavima odvodnje još su opasniji, a moguće i katastrofalni, kako se pokazalo u slučajevima trajnih onečišćenja vodocrpilišta u Zagrebu, Puli i Rijeci. Troškovi saniranja takvih onečišćenja, ako ih je uopće moguće sanirati, višestruko su veći od pravovremenog saniranja kanalizacijskih cjevovoda.

Suvremena tehnologija koja omogućuje izradu digitalnih katastara kanalizacije, kakav ima Rijeka, omogućuje detaljan uvid u oštećenja mreže i brzo otklanjanje kvara posebnom metodom bez iskapanja. Hrvatski sustavi vodoopskrbe i odvodnje inertni su u rješavanju prevelikih gubitaka, pa bi četverodnevni stručni skup, koji uključuje i obilazak istarskih postrojenja, trebao ponukati javna poduzeća da se fokusiraju na taj problem.

Okupljene na skupu pozdravio je porečki gradonačelnik Edi Štifanić, koji je naglasio da u turističkim metropolama ulaganje u komunalnu infrastrukturu predstavlja velik, ali nezaobilazan financijski izdatak, pogotovo ako lokalna vlast, kao porečka, teži ostvariti princip da niti jedna kap otpadnih voda ne završi u moru.

S.Matejčić, Glas Istre