Pred sutkinjom Biljanom Banović na Općinskom sudu u Pazinu počela je jučer rasprava temeljem zajedničke tužbe Republike Hrvatske i Hrvatskog fonda za privatizaciju iz 2003. godine protiv hotelsko-turističkog poduzeća Plava laguna. Zakonska zastupnica države u ovom slučaju je zamjenica županijskog državnog odvjetnika Sonja Šipić, a HFP zastupa po punomoći odvjetnica Anka Zaharija Pelivan. Plava laguna angažirala je odvjetnika Vladimira Penazića, a nakon očitovanja zastupnice i opunomoćenika sutkinja Banović odgodila je raspravu i dala tužiteljima 45 dana za ispravak i dopunu tužbe. Država i Fond podnijeli su 2003. godine tužbu protiv Plave lagune jer se tvrtka 1995., rješenjem Općinskog suda u Poreču, u zemljišne knjige upisala kao vlasnik zemljišta koje nije procijenjeno u društveni kapital. Na zahtjev Penazića sutkinja Banovac utvrdila je vrijednost spora od milijun kuna, a Šipić i Zaharija Pelivan ostale su u cijelosti pri tužbenom zahtjevu. Međutim, opunomoćenica Fonda predložila je da se od Općinskog suda Poreč traže rješenja kojima su poništene katastarske čestice koje su predmet ovog spora jer više nisu u katastarskoj općini Poreč, nego u katastarskoj općini Funtana, imaju druge oznake i drugačije površine, što je Banovac prihvatila. U sporu se spominje, kako je rekla Zaharija Pelivan, 276 čestica ukupne površine 1,3 milijuna četvornih metara po staroj izmjeri, a među njima su arheološki lokalitet, željeznička pruga, jama …

S druge strane, Plava laguna tvrdi da je zakonito uknjižena, a glavna primjedba odvjetnika je što se u tužbi stalno spominje »dio nekretnina«, umjesto katastarskih čestica, nije jasno koje su nekretnine u interesu države, a na koje pravo polaže HFP, neke od parcela iz ove tužbe javljaju se i u drugim tužbama HFPa pred sudom u Labinu, na primjer. Osim toga, tužitelji se, rekao je odvjetnik Penazić, pozivaju na Zakon o vlasništvu i stvarnim pravima te Zakon o zemljišnim knjigama i Zakon o privatizaciji koji su redom stupili na snagu nakon 1995., kada se Plava laguna upisala na predmetno zemljište.

– Ne zna se koji tužitelj što traži i na temelju kojih činjenica, zaključio je Penazić, a sutkinja se složila.

U temeljni kapital Plave lagune ušla su 82 hektara zemljišta, a naknadno se, odlukom porečkog suda (kojim je u to vrijeme predsjedao Đordano Pahović, u isto vrijeme i član Nadzornog odbora Plave lagune), tvrtka upisala na još 154 hektara, što sad država i HFP pokušavaju osporiti. Na odgođenom ročištu nije spomenut važan detalj, a radi se o nedavnom rješenju Županijskog suda kojim se ukida rješenje Općinskog suda Poreč iz 1995. o uknjižbi Plave lagune na zemljište koje je sada predmet sudskog spora i vraća na ponovni postupak. Iz porečkog suda čekamo odgovor na pitanje je li postupak obnovljen za Plavu lagunu, ali i za Anitu. Naime, u slučaju nekadašnjeg vrsarskog hotelijera Anite (sada dio rovinjske Maistre) Županijski sud u Puli poništio je sličnu naknadnu uknjižbu i vratio je na ponovni postupak još 2002. godine. Riviera Poreč je naknadno upisana u zemljišne knjige na 215 hektara, mahom na Lanterni, dok joj je u temeljni kapital ušlo samo 76 hektara, ali za sada nemamo podataka spori li netko i taj slučaj.

Uostalom, treba vidjeti i hoće li i kako propitivanje prodaje zemljišta koje nije procijenjeno u temeljni kapital, zajedno s ostalim nekretninama tvrtki, koje je pokrenuo državni odvjetnik Mladen Bajić, utjecati na ovaj i slične sporove, ali i rješenja sudova u slučajevima ovakvih naknadnih uknjižbi zemljišta koje nije ušlo u vrijednost temeljnog kapitala različitih trgovačkih društava.

Sniježana MATEJČIĆ