Prosvjednici od čelništva Županije traže hitnu izmjenu Prostornog plana, s tim da se umjesto predviđena 22 planira gradnja šest-sedam terena, koji su već dobili potrebnu dokumentaciju. "Igrališta za golf u Istri samo su izgovor za urbanizaciju i apartmanizaciju još nedirnutih dijelova prirode i obale. Pritisak investitora i popuštanje nadležnih u Istarskoj županiji pogubna su kombinacija za našu budućnost. Ako se hitno ne izmijeni Prostorni plan Istarske županije, odnosno ne ukine mogućnost gradnje čak 22 golf-igrališta, stanovnici Istre uskoro će se morati nositi s vrlo ozbiljnim problemima", ističe se u prosvjednom pismu što ga potpisuju predsjednica Zelene Istre Dušica Radojčić i voditeljica Zelenog telefona Iva Šverko, a koje je građanima podijeljeno i na posebnom antigolf letku.

Potrošnja vode

"Takva se stajališta zasnivaju prije svega na mogućnosti narušavanja prirodnog ambijenta radikalnom promjenom krajolika, pretjeranom korištenju vode koju ´popiju´ golf-tereni te mogućem zagađivanju podzemnih voda pesticidima koji se također obilato koriste pri održavanju travnatih površina igrališta. Svako golf-igralište sa 18 rupa, prema procjenama europske golf-udruge, troši prosječno 2000 prostornih metara vode dnevno. Za 24 sata jedno igralište treba istu količinu vode koliko i gradić sa 8000 stanovnika, a voda je dragocjeno bogatstvo, osnovni uvjet života", upozoravaju pulski zeleni. Ujedno tvrde da je alternativne mogućnosti korištenja vode, desalinizaciju, pročišćavanje otpadnih voda, korištenje starih napuštenih bunara i krajnje korištenje vodovoda u noćnim satima trebalo utvrditi kao obvezu, a ne kao preporuku. Svaki teren za golf u Istri, usto, zauzet će između 80 i 150 hektara zemljišta pa će njihovom gradnjom nestati šume i livade.

Pesticidi

´Zeleni´ postavljaju pitanje autorima Prostornog plana: po kojim su kriterijima odabrani tereni i zašto baš 22 lokacije? I od Županije traže da se iz Prostornog plana uklone svi lokaliteti za koje još nije pribavljena potrebna dokumentacija, a da eventualno ostanu kompleksi Markocija (Umag), Crveni vrh (Savudrija), Marlera (Ližnjan), Vrnjak (Grožnjan) sa dva terena, te Porto Mariccio (Barbariga). Program golfa, kao strateškog pravca razvoja i podizanja kvalitete hrvatskog turizma, kako zbog produženja turističke sezone, tako i zbog promjene strukture gostiju i veće profitabilnosti turističke privrede, donijela je Vlada 1999., a njime se predviđa gradnja 66 golf-terena od čega 22 u Istri. U namjeri da Istra kao najturističkija destinacija dosegne razinu četiriju zvjezdica, ovaj je program prihvaćen na svim razinama i osnovani su konzorciji za njegovu realizaciju. Istovremeno, lokacije koje je predvidjela posebna komisija Ministarstva turizma unesene su i u Prostorni plan Istarske županije.

"Prostorni plan Istarske županije, koji je prilikom javne rasprave dobio punu potporu javnosti, planski je dokument koji daje mogućnosti da se nešto realizira u prostoru i fleksibilan je u pogledu eventualnih prenamjena prostora", za Poslovni dnevnik kaže Josip Zidarić, koordinator Odbora za izradu plana i v.d. pročelnika županijskog Odjela za održivi razvoj. "Svi novi zahtjevi za odbacivanje predviđenih, odnosno uvođenje novih lokacija golferskih igrališta, koji dođu pred županijska tijela proći će svu potrebnu proceduru prije donošenja odluka.", dodaje Zidarić. Svjedočenje o porođajnim mukama gradnje igrališta u Istri moglo se ovih dana čuti i od strane Dražena Ladića, koji 7 godina priprema svoj projekt, a sad, kad treba s mehanizacijom krenuti na teren počelo je ponovno preispitivanje imovinsko-pravnih rješenja na području budućeg terena Marlera. Komentar o mogućoj prenapučenosti Istre terenima zatražili smo i od vršitelja dužnosti županijskog pročelnika za turizam Denisa Ivoševića. "Naravno da 22 terena nisu nikakav imperativ. Istri je potrebno 10 terena od kojih će se, vjerujem, 7 graditi u idućih 10 godina. I ovu djelatnost treba realno pozicionirati u turističko gospodarstvo a ne ju gledati samo kao štetnu.

Primjerice, španjolska pokrajina Andaluzija ima 120 terena za golf i nema se dojam da je narušen ambijent. Što se pak tiče prigovora ´zelenih´ da dovodimo u opasnost vodoopskrbu, nastojima zapravo vraćati već korištenu vodu, kroz pročišćavanje, na golf-terene ili pak koristiti druge alternativne izvore, napuštene i zapuštene bunare i sl. Mislim da se pretjeruje i s navodnim mogućim zagađivanjem pesticidima. Pesticidi se, naime, koriste na 2 % terena ostalo se prepušta morfologiji terena", ističe Ivošević.

Agneza Urošević, www.poslovni.hr & gradpula.com