Ne riješi li u dvije godine privatizacijske repove, država bi, i to samo na obali i priobalju, mogla izgubiti oko 100 milijuna četvornih metara najatraktivnijega turističkog zemljišta.
Riječ je o zemljištu bivših turističkih poduzeća koje nije ušlo u elaborate u pretvorbi te stoga nije bilo ni plaćeno, ali su se nova trgovačka društva koja su nastajala pretvorbom upisala kao vlasnici.

Problem – cijela obala
Budući da za dvije godine stupa na snagu suspenzija nepovjerenja u zemljišne knjige, što znači da će se od 2010. vlasništvo koje je upisano uzimati kao stvarno bez obzira na to je li ono valjano stečeno, država riskira da u nepovrat izgubi iznimno vrijednu imovinu.

Radi se o nizu slučajeva, od Istre do Dubrovnika, oko kojih se trenutno na sudovima vodi više od 500 sporova između Hrvatskog fonda za privatizaciju i novih vlasnika turističkih poduzeća.
Ako se uzme da četvorni metar zemljišta prosječno vrijedi 200 eura, ispada da bi država mogla izgubiti 20 milijardi eura, ili bi ih jednostavno mogla spasiti jednim potezom pera. Iz Vlade najavljuju upravo takvo rješenje.

Objašnjenje Vlade

Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec kaže da je Vlada to pitanje namjeravala riješiti još u prošlome mandatu, i to zakonom o turističkom zemljištu, ali je postala svjesna da postoji isti problem s građevinskim zemljištem na kontinentu.
– Dogovoreno je, stoga, da se problem riješi u cijelosti i Ministarstvo pravosuđa ima obavezu pripremiti Zakon o neprocijenjenom turističkom i građevinskom zemljištu po kojemu sve ono što nije ušlo u elaborate o pretvorbi, a time nije ni plaćeno, pripada državi – kaže Polančec, najavljujući ozbiljnu namjeru Vlade da uvede red u privatizacijski kaos. Cijela je priča započela od nejasnih propisa i čudnih pravnih tumačenja koja su dovela do neujednačene sudske prakse.

Stav pravnika

Naime, kada su se turistička poduzeća počela upisivati kao vlasnici zemljišta koje nije ušlo u temeljni kapital u pretvorbi, javili su se pravnici koji su tvrdili da je to u redu jer je u skladu s principom jedinstva nekretnine. Drugi su se pravnici hvatali za glavu i uzaludno upozoravali da se taj princip ne može primjenjivati na tisuće kvadrata autokampova, već da on znači kako zgradi može pripadati samo onoliko zemljišta koliko je nužno da ona bude u funkciji.
No, prvi stav koji je išao u prilog novopečenim vlasnicima turističkih poduzeća dobio je zamah u sudskoj praksi.

Vrijednost zemljišta

– Vlada je oko ovog pitanja jasna. Unatoč činjenici da je dio stručnjaka zagovarao princip jedinstva nekretnine i da je dio sudova taj stav provodio i dopuštao upis na nekretnine koje nisu ušle u elaborate o pretvorbi, te time stvorio nered, Vlada je čvrsta u stavu da ono što nije procijenjeno, što nije plaćeno, ne može biti ničije vlasništvo osim države – izričit je potpredsjednik Vlade Damir Polančec.
Naglašava da će država kod određivanja svojeg udjela uzimati u obzir svježe procijenjene vrijednosti, a ne cijene koje su vrijedile u doba pretvorbe.

Rješenje: novi zakon

Stručnjaci upućeni u problem i stanje stvari na sudovima također smatraju da se problem može riješiti samo novim zakonom koji bi omogućio da država vrati svoju imovinu, bilo fizički, kroz vlasničke udjele ili na koji drugi način, ali i da se napokon dovrši proces privatizacije.
Među njima je na prvom mjestu Građanski odjel Državnog odvjetništva koji je prije tri godine Vladu upozorio na razmjere problema i štetu koja bi za državu mogla nastati ako ih ne riješi.

Plava laguna
Kako su postali vlasnici vrijednog zemljišta u Istri koje nisu platili

• Uknjiženi 1995.; Plava laguna iz Poreča 1995. je uknjižena na mnoge nekretnine u Poreču koje nisu ušle u kapital toga poduzeća prilikom njegove pretvorbe.

• Tužba HFP-a 2003.; HFP je tek 2003. godine krenuo s tužbom u kojoj osporava vlasništvo nad tako stečenom imovinom i zatražio da se vrati državi.

• Odluka suda u Puli; Županijski sud u Puli u srpnju prošle godine ukinuo je rješenje iz 1995. i cijeli predmet vratio na ponovno postupanje.

• 5 slučajeva; Samo u Istri vrlo slične sporove vode Laguna Novigrad, Arenaturist, Riviera Poreč, Maistra, Anita iz Vrsara, ali i mnogi drugi.

Na zemlji koju nije platio zaradio 13,5 mil. eura

Posljednji primjer koji ilustrira situaciju jesu Dubrovački vrtovi sunca. Radi se o kompleksu zemljišta i bivšeg apartmanskog naselja uz more u Orašcu kod Dubrovnika.
Taj kompleks bio je u sastavu društvenog poduzeća Dubrovačko primorje u kojemu je Pero Vićan bio jedan od direktora. Prilikom privatizacije Dubrovačkog primorja kompleks u Orašcu nije bio naveden u kapitalu koji se privatizirao, ali je predsjednik Općinskog suda u Dubrovniku, Ivo Besjedica, 1998. ipak upisao Peru Vićana kao vlasnika Dubrovačkih vrtova sunca. Tako stečenu nekretninu Vićan je 2006. za 13,5 milijuna eura prodao poduzetniku Josipu Kordiću, vlasniku tvrtke Hidrocomerce. Kordić je odmah otvorio veliko gradilište na kojemu trebaju niknuti dva hotela od pet zvjezdica i luksuzno apartmansko naselje.
Lani je Besjedica skinuo plombu s nekretnine i na zemljište upisao hipoteku za osiguranje kredita od 120 milijuna eura.
Nakon te operacije, u ime HFP-a tužbom je ustalo Državno odvjetništvo koje traži da se državi vrati zemljište. Stupi li na snagu Polančecov zakon, država će postati suvlasnik u Kordićevu projektu.  (Ivanka Toma)