Jesen je na vratima, obilne kiše natopile su zemlju, a gljivari zadovoljno trljaju ruke. Sezona nadzemnih, ali i podzemnih gljiva, u koje spadaju skupocjeni bijeli tartufi, mogla bi biti bolja nego prošlogodišnja pa nije zgorega podsjetiti na pravila ponašanja u državnim šumama kojima gospodare Hrvatske šume.

Zakon o šumama, koji je na snazi od 2006. godine, okvirno donosi pravila što se u državnoj šumi može brati i na koji način sakupljati šumske plodove, a sakupljanje gljiva mora biti usklađeno i s Pravilnikom o zaštiti gljiva. Nekontrolirano branje može dovesti do devastacije staništa, ali utjecati i na druge biljne i životinjske vrste, čija je prisutnost u šumi ključna za održanje bioraznolikosti.

Da se ne izgubite u šumi zakona, prije odlaska u šumu radi branja gljiva ili sakupljanja drugih šumskih proizvoda za osobne ili komercijalne potrebe, morate otići u nadležnu šumariju da biste dobili dozvolu za sakupljanje. Njome se utvrđuje način, količina i vrijeme sakupljanja proizvoda iz šume, područje na kojem ćete sakupljati i cijena.

Za skupljanje za osobne potrebe mogu se kupiti tri vrste dozvola: dnevna, tjedna i mjesečna, koje je potrebno izvaditi u šumariji na čijem području se planira branje. Primjerice, ako gljivar iz Buzeta planira sakupljati plodove na području Rovinja, dozvolu će izdati Šumarija Rovinj. Oni koji beru za osobne potrebe smiju ubrati do dva kilograma nadzemnih gljiva dnevno, odnosno 0,1 kilogram podzemnih vrsta gljiva. Dnevna cijena dozvole za branje gljiva za osobne potrebe iznosi 50 kuna, 100 kuna je tjedna, a mjesečna 200.

Komercijalni skupljači dnevno smiju ubrati do 10 kilograma, odnosno 0,5 kilograma podzemnih vrsta gljiva, ali oni dozvole za branje dobivaju tek nakon predočenja rješenja koje im izdaje Ministarstvo zaštite okoliša. To su pravne ili fizičke osobe koje su ishodile dopuštenje Ministarstva za otkup i sakupljanje gljiva u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa.

(G. ČALIĆ ŠVERKO, Glas Istre)